Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima
Jednoglasnom odlukom žirija Književne kolonije Sićevo, nagrada „Ramonda serbika“ za 2020. godinu za celokupno književno delo i doprinos srpskoj književnosti i kulturi dodeljuje se književniku, televizijskom i dramskom piscu, režiseru, voditelju, novinaru, uredniku časopisa, radijskih i televizijskih programa, fotografu, sportisti i jednom od najistaknutijih pesnika za decu srpske književnosti, Ljubivoju Ršumoviću.
Kako piše u odluci žirija, razlozi za ovu odluku su „intenzivan dijalog sa tradicijom i folklorom, avangardom i modernom, sažimanje popularne i visoke kulture, poigravanje žanrovskim konvencijama, intermedijalnim i intertekstualnim obrascima i kulturološkim znakovima aktuelne stvarnosti, a u cilju osvajanja prostora slobode i igre kao njenog glavnog označitelja, utvrdili su posebnost Ršumovićevog poetičkog identiteta i njegovu izuzetnu poziciju, pre svega, u srpskoj književosti za decu, ali i u javnom životu i kulturi Srbije".
„Uspešnim spojem nespojivog, jednako tradicionalan i moderan, naivno idealistički poverljiv i intelektualno skeptičan i ironičan, dosledan rimi i sklon jezičkom oneobičavanju, neologizmima, nonsensnim slikama, humoru, parodiji, ironiji, paradoksu, satiri, Ršumović unosi `ršum` u poetičke svetove srpske književnosti i kulture i, prema rečima svog književnog uzora Dušana Radovića, otvara novi ciklus srpske poezije za decu“, kažu iz žirija.
Opus Ljubivoja Ršumovića danas broji oko 90 naslova i 15.000 pesama, napisanih uglavnom za decu i mlade.
„On uvodi izvesne inovacije u srpsku književnost za decu na tematskom, značenjskom, lingvističkom i didaktičkom planu. Njegova poezija zasniva se na estetskim i jezičko-stilskim krajnostima, slobodnijem pristupu sistemu moralnih vrednosti, što ne znači da je u potpunosti oslobođena poučnosti, naprotiv. Ovu poeziju bitno određuju nacionalna i rodoljubiva osećanja, želja za povratkom u zavičaj, ljubav prema prirodi, težnja za izgrađivanjem posebnog odnosa u dece prema biljkama i drveću“, kažu iz žirija.
Posebne zasluge Ljubivoja Ršumovića ogledaju se u borbi za zaštitu dečjih prava.
„Dete u njegovoj poeziji ima privilegovan položaj. Detetu treba pristupati s ljubavlju, razumevanjem i obraćati mu se kao odraslom čoveku. Stoga su njegove pesme često ispevane u obliku zagonetki i pitalica, kako bi čitaoce pokrenule na razmišljanje o deci i njihovoj (zlo)upotrebi u životu i književnosti“, kažu iz žirija.
Ljubivoje Ršumović je rođen u zlatiborskom selu Ljubišu, gde i danas živi.
Nagrada „Ramonda serbika“, koja se dodeljuje od 1995. godine, Ršumoviću će biti uručena 18. septembra u vreme održavanja Književne kolonije u Sićevu.
Žiri su činili Vladan Matijević, predsednik i prošlogodišnji laureat nagrade, Branislav Janković, član i prof. dr Danijela Kostadinović.
<p style="text-align: justify">Ljubivoje Ršumović je rođen u Ljubišu, na Zlatiboru, 3. jula 1939. godine. Školovao se u Ljubišu, Čajetini, Užicu i Beogradu, gde je završio komparativnu književnost na Filološkom fakultetu, 1965. godine.<br />
<br />
Počeo je pisati rano, još kao osnovac u Ljubišu. Prve pesme je objavio kao gimnazijalac, 1957. godine, najpre u užičkim <em>Vestima</em>, a zatim u <em>Književnim novinama</em>.<br />
<br />
Godine 1965. zaposlio se u Radio Beogradu, u redakciji programa za decu. Svoj literarni rad uspešno ugrađuje u emisije <em>Utorak uveče – ma šta mi reče</em>, <em>Subotom u dva</em>, <em>Veseli utorak</em>. U tim programima primenjuje dokumentarnu poetiku koju je usvojio od Zmaja i Duška Radovića i pedagošku doktrinu Džona Loka: „Što pre dete smatraš čovekom – pre će čovek i postati!“ Godine 1968. prelazi na televiziju i radi poznate serije: <em>Dvogled</em>, <em>Hiljadu zašto</em> i<em> Hajde da rastemo</em>. Kao televizijski poslenik napisao je, vodio i režirao više od šeststo emisija. Jedna od najpopularnijih serija za decu <em>Fazoni i fore</em> imala je sto pedeset sedam epizoda.<br />
<br />
Pored programa za decu uradio je i nekoliko serija dokumentarnih programa. Najpoznatija je serija <em>Dijagonale – priče o ljudima i naravima</em>, u kojima Ršumović govori o pojedinim etničkim grupama, puštajući pripadnike tih grupa da sami daju karakterizaciju svojih saplemenika. To su emisije o Mijacima, Brsjacima, Malisorima, Torbešima, Bunjevcima, Erama, Lalama, Dubrovčanima, Bodulima, Šopovima, Gorancima, Piperima itd.<br />
<br />
Objavio je devedeset dve knjige, uglavnom za decu. Najpoznatiji su mu naslovi: <em>Ma šta mi reče</em>, <em>Pričanka</em>, <em>Pevanka</em>, <em>Još nam samo ale fale</em>, <em>Vesti iz nesvesti</em>, <em>Nevidljiva ptica</em>, <em>Domovina se brani lepotom</em>, <em>Sjaj na pragu</em>, <em>Rošavi anđeo</em>, <em>Zov tetreba</em>, <em>Uspon vrtovima</em>, <em>Pesme uličarke</em>, <em>Severozapadni krokodil</em>, <em>Pošto prodaš to što misliš</em>, <em>Opasan svedok</em>, <em>Ne vucite me za jezik</em>, <em>Gujina stena</em>, <em>Bukvar dečjih prava</em>, <em>Tri čvora na trepavici</em>,<em> Poverenje u sunce</em>, <em>Tajna ledene pećine</em>, <em>Beli paketi</em>, <em>Sunčanje na mesečini</em>, <em>Ujdurme i zvrčke iz antičke Grčke</em>, <em>Zauvari</em>, <em>Planiranje prošlosti</em>, <em>Zemlja hoda nebom</em>, <em>Vidovite priče</em>, <em>Vid iz Talambasa</em>...<br />
<br />
U pozorištima je izvedeno više njegovih dela: <em>Šuma koja hoda</em>, <em>Nevidljiva ptica</em>, <em>Baba Roga</em>, <em>Rokenrol za decu</em>, <em>Uspavana lepotica</em>, <em>Au, što je škola zgodna</em>,<em> U cara Trojana kozje uši</em>, <em>Snežana i sedam patuljaka</em>...<br />
<br />
Dobio je književne nagrade: „Neven“, „Mlado pokolenje“, Nagradu Zmajevih dečjih igara, Brankovu nagradu, Oktobarsku nagradu grada Beograda, Goranovu plaketu, Vukovu nagradu, Zlatni prsten Festivala pesnika za decu u Crvenki, nagradu „Porodica bistrih potoka“ Udruženja književnika Srbije, prvu nagradu za dramski tekst U cara Trojana kozje uši na Festivalu pozorišta za decu u Kotoru, „Zlatni beočug“, nagradu Politikinog zabavnika za knjigu <em>Tri čvora na trepavici</em>, nagradu „Duško Radović“, titulu „Saradnik Sunca“, Instelovu nagradu za poeziju, nagradu „Miroslav Antić“ (kao prvi dobitnik 2008), nagradu „Princ dečjeg carstva Tamaris“ u Banjaluci i nagradu „Branko Ćopić“ za knjigu <em>Sunčanje na mesečini</em>.<br />
<br />
Dobio je i tri zapažene međunarodne nagrade: „Pulja“ u Bariju, za celokupno stvaralaštvo za decu, nagradu Uneska za <em>Bukvar dečjih prava</em>, na svetskom konkursu za knjigu koja propagira mir i toleranciju, i nagradu „Tabernakul“ za poeziju u Skoplju.<br />
<br />
Dela su mu prevedena na više stranih jezika.<br />
<br />
Autor je udžbenika za osnovnu školu: <em>Deca su narod poseban</em> (drugi razred), za izborni predmet Građansko vaspitanje, i <em>Azbukovar</em> i <em>Pismenar</em> (prvi razred).<br />
<br />
Uporedo sa književnim radom bavio se i sportom. Osnivač je, takmičar i prvi predsednik Karate kluba „Crvena zvezda“. Bio je predsednik Karate saveza Srbije i savezni je sudija karatea.<br />
<br />
Od 1986. do 2002. bio je direktor Pozorišta „Boško Buha“.<br />
<br />
Predsednik je Kulturno-prosvetne zajednice Srbije i jedan od osnivača i član Upravnog odbora Zadužbine Dositeja Obradovića.<br />
<br />
Jedan je od osnivača i prvi predsednik Odbora za zaštitu prava deteta Srbije, pri organizaciji Prijatelji dece Srbije, u kojoj je aktuelni predsednik Skupštine.<br />
<br />
Više nije član Udruženja književnika Srbije.<br />
<br />
Živi i radi na Slobodnoj teritoriji, nedaleko od Beograda.</p>
Postanite član Laguna Kluba čitalaca i uživajte u benefitima!
Gift program od 10%, popusti do 30%, a specijalni rođendanski popust čak 40%!
E-mail adresa je obavezna
Da biste osigurali da su vaši podaci o nalogu ažurirani, molimo vas da potvrdite e-mail adresu koju želite da koristite za prijavu i obaveštenja o nalogu.