Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

„Moj dan u drugoj zemlji“: Remek-delce

Dok razni savremeni autori iz sve snage nastoje da se u sve gušćoj konkurenciji izbore za čitaoce što većom atraktivnošću svojih narativa – što „bržim“ uvodom, što intrigantnijim sižeom, sa što više obrta... – prozni velemajstor ne mora da u tekst uvede ni radnju u užem smislu te reči kako bi čitaocu bilo zanimljivo. Tako biva u ovogodišnjoj – kada je objavljena i izvorno – noveli „Moj dan u drugoj zemljiPetera Handkea (u prepoznatljivom prevodu Žarka Radakovića). Iako pripovedač, seoski voćar, prvom rečenicom baca mamac čitaocu („U mom životu postoji priča koju još nikom nisam ispričao.“), siže ne deluje bogzna koliko atraktivno: glavi junak je neka vrsta mesne lude koja iz čistog mira pravi probleme susedima dok se njegova sestra, kojom je više deklarativno nego istinski opsednut, ne zbliži s izvesnim Dobrim Gledaocem, koji ga obuzima na sličan način kao i sestra. Tada zajednica odlučuje da progna voćara i on odlazi u grad u drugoj zemlji, s druge strane jezera, gde je bez posebnog razloga znatno ljubazniji i dobronamerniji nego u rodnoj grudi, toliko da stiče nadimak Popustljivko, i gde uspeva da iskusi znatno veće zbližavanje s drugima, pa čak i ljubav.

Dakle, siže svakako nije stavka koja prikiva čitaoca za knjigu koja, na kraju krajeva, možda ne spada u najreprezentativnija dela Petera Handkea. Međutim, to nipošto ne znači da nije izvanredna, jer po usputnom ali reskom i tačnom humoru, izvrsnim uvidima u ljudsku psihu i krajnjim poznavanjem njene promenjivosti – i psihe, uopšte – te različitim tumačenjima koja, obrnuto srazmerno kratkoći štiva, ona obilato budi i otvara. Je li čovek sklon da se lakše zasiti poznatog okruženja, pa ne samo spram ljudi iz okruženja nego i bilja i životinjskog sveta ispoljava splin, ili je u trvenju s okolinom zapravo zbog njene potrebe da prema nekom oseća strah, „kao jednog od njima najbitnijih znakova života“? Da li potpunije osećamo naše unutrašnje demone kad smo „kod kuće“ ili u tuđini, s distance, s koje se oni mogu objektivnije osvetliti i je li moguće automatski ih se osloboditi napuštanjem poznatog, ili je to samo kratkotrajna varka? Je li „Moj dan u drugoj zemlji“ zapravo okolišna kritika seoskog konteksta i diskretni vapaj za gradom; dekonstrukcija domicila i stalna potreba za tuđinom (autor, Austrijanac Handke, već više od trideset godina živi u Parizu) ili bar za putovanjem? Da li prvi deo novele protiče u realnom, pa zato i manje prijatnom okruženju a drugi u izmaštanom, punom nerođenih i mrtvih, ljubaznom samo zato što je utopijski? Znači li to onda da je, otprilike na polovini štiva, voćar zapravo preminuo i da ostatak teksta čini sadržaj njegove, doduše, ugodne agonije ili je nastao fantastički, posthumno? („Ja sam, naime, kao taj seljak, po pričanju koje je preovladalo u lokalnim vestima, pre više nedelja već bio umro. ’Pa kako, seljače, ti si živ! Živ si i te kako! Daj da te zagrlim!’“). Koliko je, na kraju krajeva, „Moj dan u drugoj zemlji“ realistička, koliko alegorijska, a koliko fantastička proza?

Odavno je poznato da dobra književnost ne služi davanju odgovora nego postavljanju pitanja. Sa svim navedenim pitanjima – i (neiz)brojnim drugim! – koje „Moj dan u drugoj zemlji“ otvara, knjiga nameće subjektivni utisak, bar nakon njenog neposrednog čitanja, da kao da je značenjsku gustinu koju je u „Zlim dusima“ Dostojevski postigao na sedamstotinak stranica, Handke, 2021, bezmalo dosegao na desetostruko manjem prostoru u ovoj, kako ju je odredio podnaslovom, „priči o demonima“.

Autor: Domagoj Petrović

Podelite na društvenim mrežama:

Bukmarker podkast, ep. 1 – Ivan Tokin: Pisanje mi je dalo život

Dobro došli u podkast Bukmarker! Gost prve epizode je pisac Ivan Tokin. Tokin je svoj prvi roman „Najnormalniji čovek na svetu“ objavio 2014. godine, usledili su „Pas“ (2017) i „Neli“ (2019) i zbirke kratke proze „Molekuli“ (2015) i „M2 Multiverzum“ (2018). Povod za naš razgovor bio je njegov posled

Pročitaj više

„Lusi“ u Novom Sadu

U utorak 25. novembra 2025 održano je predstavljanje romana „Lusi“ Bojana Savića Ostojića u novosadskoj knjižari Bulevar Books. Razgovor je vodila Vladislava Gordić Petković.   Kritičarka je naročito istakla značaj muzičke matrice u knjizi. Ta plejlista, delom reprodukovana na kraju romana, uglavnom

Pročitaj više

Upoznajte Mišiće, Veveriće i Surliće: Četvrti deo slikovnice „Srećne porodice“ Ane Grigorjev od 28. novembra u knjižarama

Serijal „Srećne porodice“ Ane Grigorjev čini četiri slikovnice za mališane koje ih uče lepim manirima, s pozitivnim primerima iz porodične svakodnevice. Čitaoci će upoznati ukupno 12 porodica koje žive u jednoj zgradi, i kroz njihove dogodovštine, uživaće u poučnim pričicama i divnim ilustracijama.

Pročitaj više

Noć knjige od 12. do 14. decembra!

Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 12. do 14. decembra 2025. godine, 33. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klubovima čitalaca, na 68 lokacija u 37 gradova u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs,

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844