Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Metju Voker o svojoj knjizi: šta se dešava sa telom i umom kada ne spavamo dovoljno

Zovem se Metju Voker, profesor sam neuronauke i psihologije na kalifornijskom univerzitetu i autor knjige „Zašto spavamo“.

Svi znamo da nedostatak sna na kraju dovodi do nesposobnosti mozga da stvara nova sećanja, što može biti objašnjeno na sledeći način: memorijski inboks mozga se isključi i niste u mogućnosti da iskusite nova sećanja. Zato se novi informativni mejlovi automatski odbijaju, i vi na kraju imate osećaj amnezije. Jednostavno niste sposobni da stvarate nova sećanja.

Takođe znamo da nedostatak sna u mozgu povećava razvoj toksičnog proteina beta-amiloida koji se vezuje za Alchajmerovu bolest. Kada smo u stanju dubokog sna, odvodni sistem mozga izbacuje toksični protein i zato će se, ako ne spavate dovoljno svake noći, nakupiti veća količina beta-amiloida što povećava rizik od razvoja demencije u kasnijem životu.

Kakve efekte na telo ima uskraćivanje sna? Postoji više različitih. Pre svega, znamo da nedostatak sna utiče na reproduktivni sistem. Muškarci koji spavaju pet do šest sati noću imaju nivo testosterona kao osoba starija od njih deset godina. Znači, nedostatak sna će vam za skoro deceniju pogoršati plodnost i dobrostanje organizma.

Takođe, poznato je da premalo sna utiče na imuni sistem. Nakon samo jedne noći tokom koje smo spavali četiri ili pet sati, dolazi do smanjenja od 70% imunih ćelija koje se nazivaju „prirodne ubice“ i služe za borbu protiv raka. Samim tim znamo i da kratko spavanje povećava rizik od razvijanja različitih oblika raka: pre svega creva, prostate i grudi.

Zapravo, povezanost nedostatka sna sa rakom je danas toliko velika da je nedavno Svetska zdravstvena organizacija odlučila da rad u noćnim smenama proglasi potencijalno kancerogenim. Drugim rečima, to su poslovi koji mogu da dovedu do oboljenja zbog pomeranja ritma spavanja.

Nedostatak sna utiče i na kardiovaskularni sistem jer tokom dubokog sna telo dobija najbolji tretman smanjenja krvnog pritiska. Rad srca se usporava, a samim tim se i spušta krvni pritisak. Ako ne spavate dovoljno, ne dolazi do ovog procesa i vaš krvni pritisak raste. Ako spavate šest ili manje sati, imate 200% veće šanse za umiranje od srčanog ili moždanog udara.

Jedan globalni eksperiment izvodi se dva puta godišnje na 1,6 milijardi ljudi, i zove se „pomeranje sata“. Utvrđeno je da na proleće, kada izgubimo jedan sat sna, tokom sledećeg dana dođe do povećanja broja srčanih udara za 24%.

Sledeće pitanje je, izgleda, koliko se brzo ljudsko telo može recikliranti? Koliko zapravo možemo da izdržimo bez sna pre nego što počnu da nam opadaju moždane funkcije? Odgovor je: nakon 16 sati budnog stanja.

Nakon 16 sati budnosti počinju da se javljaju mentalna i psihološka pogoršanja u telu. Znamo da su, nakon budnog stanja koje traje 19 ili 20 sati, mentalni kapaciteti na nivou blago alkoholisane osobe koja upravlja automobilom.

Zato, ako ste se pitali koliko maksimalno sati možete ostati u budnom stanju, a da vaše telo to može da podnese, reč je o 16 časova. Neophodno nam je osam sati sna kako bismo popravili štetu koju budnost nanosi telu. Budno stanje je zapravo blago oštećenje mozga.

Izvor: businessinsider.com
Prevod: Dragan Matković

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Metju Voker

Metju Voker

<p style="text-align: justify">Metju Voker je profesor neuronauke i psihologije na Univerzitetu Berkli, ujedno i direktor Laboratorije za proučavanje spavanja i za neuroimidžing. Pre toga je bio profesor psihijatrije na Harvardu. Objavio je više od sto naučnih studija i pojavio se u emisijama <em>60 Minutes</em>, <em>Nova</em>, <em>BBC News</em> i <em>NPR Science Friday</em>. <em>Zašto spavamo</em> je njegova prva knjiga.<br /> <br /> Foto: ©&nbsp;Frederick M Brown / Getty Images</p>

O velikim-malim osećanjima na promociji Jelice Greganović drugog dana manifestacije Dečji dani kulture

Serijal za sada broji tri knjige „Bau-Bau“ (o strahu), „Gde živi ljubav“ (o ljubavi) i „Svitac Svetozar“ (o ljutnji), a u pripremi je i četvrta, u kojoj će kroz lik Tužne Vrbe Vesele biti predstavljena tuga.

Pročitaj više

O životu, vrlini i moći razuma: „Meditacije ili Samom sebi“ Marka Aurelija u prodaji od 5. marta

Remek-delo praktične filozofije „Meditacije ili Samom sebi“ poslednjeg rimskog cara Marka Aurelija, sa izuzetnim predgovorom Vladete Jankovića, nudi dragocene uvide o životu, vrlini i moći razuma. Meditacije koje je napisao u poslednjim godinama svojih vojnih pohoda sadrže privatna

Pročitaj više

Igrajmo se bojama: Veliki posteri za bojenje „U zoo-vrtu“ i „U luna-parku“ u prodaji od 5. marta

Čuješ li tutnjavu vozića i muziku sa ringišpila? Mmm, zamirisale su kokice u luna-parku! Okupi društvo pa pođite različitim stazama zoo-vrta. Pauza je u bistrou! Razvij veliku bojanku, zgrabi bojice i gledaj kako luna-park ili zoo-vrt oživljavaju pod tvojom rukom. Prati primer ili svojoj

Pročitaj više

Za kreativnu zabavu – bojanke „Šareni trenuci“ u prodaji od 5. marta

Uz prelepe bojanke „Šareni trenuci: Razvedri dan bojama!“ i „Šareni trenuci: Zabava u svim bojama!“ pred vama su sati zabave sa vašim mališanima. Ove bojanke sadrže raznovrsne ilustracije prilagođene deci, od životinja do zabavnih likova i predmeta iz svakodnevnog života. Pružaju

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com