Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Ljuti požar godina Radmile Lazić

Radmila Lazić napisala je knjigu pripovednih zapisa imenom „Ugrizi život“ (Laguna, Beograd 2017), kojom po ko zna koji put „baca rukavicu u lice“.

Čini to u svojih petnaestak knjiga pesama, u knjigama eseja („Mesto žudnje“, „Misliti sebe“), ali i novim proznim minijaturama, zapisima, kratkim pričama (kako god ih naslovili). Sklopljene u pet tematskih jedinica („Alter ego“, „Penelopin sindrom“, „Identiteti“, „One“, „Lirsko breme“), a otvarane sjajnim "meditativnim pasažima" sve priče duboko su prožete iskustvenim „talogom života“; u inaćenju, provokaciji, ironiji, sebi, svetu, životu.

Život nije „perivoj od ruža“, a nije ni „što i poljem proći“. Lazić Radmila, autoironična, reska, bez milosti za sebe, zna da ništa nije toliko beznačajno da se o njemu ne može napisati fragment, zapis, lirska ekloga čak. Njen humor gradacijski izrasta u ironiju, a cinizam je poslednja odbrana od banalnosti.

Odstupnica u uvodniku („Književna tvorevina“) ne bi se trebalo prihvatiti zdravo za gotovo. Danilo Kiš je davno napisao da se život i književna istina prožimaju u tolikoj meri da povući granicu jedva da je moguće. A Emili Dikinson, u pismima dragoj prijateljici Suzani Hantington Gilbert, naslovljava: „Otvori me pažljivo“. Ni slučajno ni uzgredno (već ženski pronicljivo), uputno i za njene pesme.

Ta „književna tvorevina“ (otvarati je pažljivo) Radmile Lazić, to autorkino drugo ja istovremeno veran prijatelj i pomoćnik, nije samo (možda ni samo) podražavanje života, no život sam.

I on ne isključuje ugriz sa obe strane. Grizeš i grizu te puste želje, mogućnost drukčijeg postojanja, skučeni izbor svega oko tebe. Grize rano saznanje o potrebi da "istinu valja kriti kao zmija noge". Jeza prepoznavanja vazdašnjeg nezadovoljstva i tugovanja očitavana je godinama u majci.

„Slagala reči kao ona posteljinu ili posuđe. Glancala ih kao ona parket, češljala ih kao ona rese na tepihu. Iz očaja ili tuge“. „Od“ „crnog sunca“.

Baca autorka rukavicu i u lice smrti. Ona tera šegu sa smrću, reklo bi se bezbožno podrugljivo (sahrane, smrt na rate, upit o duši vazda nejasan i nedorečen; traži se u snovima, gde bi drugde). Kad prođe „ljuti požar godina“ češće se osluškuje primicanje smrti. Gnuša se nad umiranjem „mrcvarenja u postelji“ (koje se, na žalost, najčešće ne bira). A blesne asocijacija iz lektire u kojoj Petefi peva:

„Ne daj mi Bože, takvu smrt,
ne meni, samo takvu smrt!“

(I mada njegovi razlozi potiču iz druge priče, stoji ista želja da se izbegne „mrcvarenje u postelji“.) Oštro indikativan je onaj kanap u obliku omče koji menja funkciju prema potrebi. Može da se razveže i postane konopac za sušenje veša. Zgodno je primenljiv, a granica tako krhka.

Penelopin sindrom skup je simptoma. Ustaljeno tumačenje vernosti i čekanja kod Lazićke prevazilazi to svojstvo, nadmašuje ga. Pripovedački subjekt, žena koja čeka, nikad se nije stvarno navikla na čekanje. Ona upija sve: kad se u nju pilji, i kad obuzme nekontrolisana radost, i prirodno stanje tuge, ni od kuda nenadano došle ljubavi, i dosada posle njih, a da se ne pominje bdenje uz tuđe hrkanje.

Kad je kazivanje o ženi, zapažanja su oštra, opora, nepomirljiva, očajno iskrena. Žena je otirač: tiskanje muškaraca u gradskom prevozu, „kuvaj - ribaj - peri, glancaj, glačaj, mesi, muti, kuvaj, raširi noge...“ Bilo koja - uvek ona. Žena - ptica: u potrazi za mentalnim proplankom, kroz zlatni šumarak: „... ako ja dobijem koga želim a nebesa nikog“ (jedna nedelja popodne, dalekog juna 1852, Emili Dikinson). Žena - zver: sa bodljama, često opaka jezika, jezičava, do bola razodevena ona i drugi sa njom, tamna; koja zna ko je, a drugi samo misle da znaju ko je, ali je ogledalo krivo, a slika nije ista.

Radmila Lazić govori o svetu stvorenom po meri muškaraca; o sestrama, majkama, ženi s brigom, onoj koja boluje život, bilo kojoj. Koja riba pragove, između svinjca i kokošinjca, uz bicikl ili na njemu, detinjastoj i dementnoj, u Penelopinom sirotom čekanju ili u smrti na rate. Uz sva nedostajanja i tuge protnu se i zrna radosti, nostalgija, te i tračak čovekoljublja.

Ne može autorka skriti, i da hoće, pesničku senzibilnost, iako ume da napiše za prozu: „Stigla je taman kada je poezija nestajala iz mog života“.

Ali treba pročitati „Dom“, „Igru s mesecom“, „Drugi život“, „Mlade snove“, i znati da pesnik nije nestao. Jer, ne odustaje se od traga za bistrim studencem iz koga bi se žeđ ugasila.

Izmeštanje iz sebe i igra sa Mesecom, traganje za domom „mestom za kojim se osvrćeš“, one su „zlatne kapije pod drvećem na zapadu“ (E. Dikinson).

I da je to, bi li bilo spokoja? Eh!

U jednom intervjuu Radmila Lazić rekla je, između ostalog, „U životu vam jednako pripadaju i životne pošasti, ne samo darovi“. U knjizi „Ugrizi život“ uočila je slojevitost životnih udesa i uresa i majstorski ih usmerila ka čitaocu.

Autor: Gordana Vlahović
Izvor: danas.rs

Podelite na društvenim mrežama:

Bukmarker podkast, ep. 1 – Ivan Tokin: Pisanje mi je dalo život

Dobro došli u podkast Bukmarker! Gost prve epizode je pisac Ivan Tokin. Tokin je svoj prvi roman „Najnormalniji čovek na svetu“ objavio 2014. godine, usledili su „Pas“ (2017) i „Neli“ (2019) i zbirke kratke proze „Molekuli“ (2015) i „M2 Multiverzum“ (2018). Povod za naš razgovor bio je njegov posled

Pročitaj više

„Lusi“ u Novom Sadu

U utorak 25. novembra 2025 održano je predstavljanje romana „Lusi“ Bojana Savića Ostojića u novosadskoj knjižari Bulevar Books. Razgovor je vodila Vladislava Gordić Petković.   Kritičarka je naročito istakla značaj muzičke matrice u knjizi. Ta plejlista, delom reprodukovana na kraju romana, uglavnom

Pročitaj više

Upoznajte Mišiće, Veveriće i Surliće: Četvrti deo slikovnice „Srećne porodice“ Ane Grigorjev od 28. novembra u knjižarama

Serijal „Srećne porodice“ Ane Grigorjev čini četiri slikovnice za mališane koje ih uče lepim manirima, s pozitivnim primerima iz porodične svakodnevice. Čitaoci će upoznati ukupno 12 porodica koje žive u jednoj zgradi, i kroz njihove dogodovštine, uživaće u poučnim pričicama i divnim ilustracijama.

Pročitaj više

Noć knjige od 12. do 14. decembra!

Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 12. do 14. decembra 2025. godine, 33. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klubovima čitalaca, na 68 lokacija u 37 gradova u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs,

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844