Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

„Ljuljaška daha“ – Herta Miler

Nepoznato poglavlje evropske istorije.

„Ljuljaška daha“ roman Herte Miler, napisan je i objavljen 2009. godine, kada je i ova njemačka spisateljica dobila Nobelovu nagradu za književnost. U ovom poetskom romanu, koji budi duboka osjećanja, pripovijeda se o sudbini jednog mladića iz Zibenbirgena, gradića u Rumuniji gdje je prije Drugog svjetskog rata bila velika kolonija naturaliziovane njemačke manjine, o njegovoj deportaciji u ruski radni logor, o pet godina provedenih u njemu i o povratku kući. „Ljuljašku daha“ u prevodu Nebojše Baraća objavili su „Laguna“ i „Zlatni zmaj“. Roman „Ljuljaška daha“ je fikcionalna autobiografija sedamnaesetogodišnjeg Leopolda Auberga, koga 1945. odvode u ukrajinski logor. Drugi svjetski rat se još nije završio, a njemačko stanovništvo u Rumuniji već živi u strahu. Leopold Auberg ne zna šta ga čeka u logoru, gdje će sa svojim deportovanim zemljacima zajedno provesti pet narednih godina. Odlazak u logor on doživljava kao oslobođenje od straha da će provincijska sredina otkriti njegovu homoseksualnost, a ne sluti da bi priznavanje homoseksualnosti u logoru značilo sigurnu smrt. Auberg se vraća kao čovjek obilježen logorskim iskustvom za cio život. I mada je on prije logora bio drugačiji i čak želio da ode iz rodnog grada, poslije logora u kome ga je obilježila glad, neprestani strah, prijetnje smrću, težak fizički rad i zavičajna čežnja, Auberg postaje vječiti tuđinac kome je zauvijek oduzeta mogućnost da pronađe dom.

Roman Herte Miler osvjetljava gotovo nepoznato poglavlje evropske istorije, povijest o rumunskim Njemcima, kao gubitnicima rata. Kada je Crvena armija 1944. ušla u Rumuniju uhapšen je i pogubljen fašistički diktator Antonesku. Rumunija je potom objavila rat savezničkoj Njemačkoj, a 1945. sovjetski general Vinogradov naredio je u Staljinovo ime da svi Njemci koji žive u Rumuniji moraju da učestvuju u ponovnoj izgradnji Sovjetskog Saveza. Svi muškarci i žene između 17 i 45 godina su odvedeni u radne logore. Svi ovi događaji čine okosnicu romana „Ljuljaška daha“. Tema depotracije je u poslijeratnim godinama bila tabu, jer je podsjećala na fašističku prošlost Rumunije. I majka Herte Miler provela je pet godina u logoru.

„Ljuljaška daha“ Herte Miler je nastala kao plod prijateljstva, razgovora i zajedničkog rada s rumunskim pjesnikom Oskarom Pastiorom, koji je sam proveo nekoliko godina u ruskom radnom logoru. Od 2001. do 2006. godine (kada je Oskar Pastior umro) Herta Miler je bilježila Pastiorove razgovore i sjećanja na logorsku svakodnevicu. Na tim iskazima počiva ovaj roman uvjerljivih, realnih situacija užasa pretvorenih u snažne univerzalne slike ljudske patnje i snage koju čovjek nalazi u graničnim životnim situacijama.

Roman „Ljuljaška daha“ pokazuje da, kako sama Herta Miler kaže, nijedan odlazak nije konačan. U intervjuima Milerova ističe da je neraskidivo vezana za prošlost i iskustvo diktature, strah i sjećanja na djetinjstvo i mladost u skučenoj rumunskoj provinciji banatskih Švaba.

Herta Miler se rodila 1953. u Nikidorfu (pokrajina Banat, Rumunija). U Temišvaru je studirala njemački i rumunski jezik. Bila je članica Aktionsgruppe Banat, grupe pisaca kojima je maternji jezik njemački, a koja je u vrijeme Čaušeskuove diktature tražila slobodu govora i pisanja. Po završetka studija zapošljava se u fabrici kao prevodilac, ali uskoro dobija otkaz jer je odbila sarađivati s rumunskim tajnim službama. Svoj prvi necenzurisan roman „Nizine“ objavila je 1982. u Njemačkoj i kritika ga je odlično prihvatila. Na Frankfurtskom sajmu knjiga Herta Miler je javno govorila protiv diktature u Rumuniji, a po povratku u zemlju zabranjeno joj je objavljivanje knjiga. Iz Rumunije se iselila 1987. s mužem Ričardom Vagnerom, takođe piscem. Otada živi u Berlinu.

Većina djela Herte Miler govore o njenom životu u vrijeme primitivne ruralne kulture i brutalne državne represije u Rumuniji. Devedesetih godina žestoko je kritikovala istočnonjemačke pisce koji su sarađivali s tajnim službama. U znak protesta istupila je iz Njemačkog P.E.N.-a. Najznačjniji romani Herte Miler su: „Remen, prozor, orah i uže“, „Kralj se klanja i ubija“, „Blijeda gospoda sa šoljama moke“, „Životinja srca“, „Lisac je oduvijek bio lovac“, „Čovjek je veliki fazan na ovom svijetu“. Pored Nobelove nagrade za književnost 2009, dobitnica je mnogih književnih nagrada: IMPAC Dablin, „Franc Kafka“, „Konrad Adenauer“, evropske nagrade za književnost Aristeion, nagrade grada Berlina...

Autor: V. Ognjenović

Autor: Herta Miler

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Herta Miler

Herta Miler

<p>Herta Miler je rođena 1953. godine u Ničidorfu u Rumuniji, a od 1987. godine živi u Berlinu kao spisateljica. Za svoje delo nagrađivana je brojnim nemačkim i međunarodnim nagradama. Godine 2009. Herta Miler dobila je Nobelovu nagradu za književnost. <br /><br />Izdavačka kuća <em>Hanzer </em>je objavila <em>Kralj se klanja i ubija </em>(2003), <em>Bleda gospoda sa šoljama moke </em>(2005), <em>Zver srca </em>(novo izdanje, 2007), <em>Lisac je već tada bio lovac </em>(novo izdanje, 2009) i roman <em>Ljuljaška daha</em> (2009).<br /><br />&nbsp;</p>

O velikim-malim osećanjima na promociji Jelice Greganović drugog dana manifestacije Dečji dani kulture

Serijal za sada broji tri knjige „Bau-Bau“ (o strahu), „Gde živi ljubav“ (o ljubavi) i „Svitac Svetozar“ (o ljutnji), a u pripremi je i četvrta, u kojoj će kroz lik Tužne Vrbe Vesele biti predstavljena tuga.

Pročitaj više

O životu, vrlini i moći razuma: „Meditacije ili Samom sebi“ Marka Aurelija u prodaji od 5. marta

Remek-delo praktične filozofije „Meditacije ili Samom sebi“ poslednjeg rimskog cara Marka Aurelija, sa izuzetnim predgovorom Vladete Jankovića, nudi dragocene uvide o životu, vrlini i moći razuma. Meditacije koje je napisao u poslednjim godinama svojih vojnih pohoda sadrže privatna

Pročitaj više

Igrajmo se bojama: Veliki posteri za bojenje „U zoo-vrtu“ i „U luna-parku“ u prodaji od 5. marta

Čuješ li tutnjavu vozića i muziku sa ringišpila? Mmm, zamirisale su kokice u luna-parku! Okupi društvo pa pođite različitim stazama zoo-vrta. Pauza je u bistrou! Razvij veliku bojanku, zgrabi bojice i gledaj kako luna-park ili zoo-vrt oživljavaju pod tvojom rukom. Prati primer ili svojoj

Pročitaj više

Za kreativnu zabavu – bojanke „Šareni trenuci“ u prodaji od 5. marta

Uz prelepe bojanke „Šareni trenuci: Razvedri dan bojama!“ i „Šareni trenuci: Zabava u svim bojama!“ pred vama su sati zabave sa vašim mališanima. Ove bojanke sadrže raznovrsne ilustracije prilagođene deci, od životinja do zabavnih likova i predmeta iz svakodnevnog života. Pružaju

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com