Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Lela Stojanović – Čudesna igra stvaranja

Kreativnost, mašta koja može svašta i priča koja će zagolicati čitaoce samo su mali delić onoga što piscima treba. Ako se obraćaju najmlađima moraju za početak da pronađu dete u sebi. Time se vodi i Lela Stojanović, pisac, pesnik i dramski pisac za decu. Otkrila nam je da joj dete koje još uvek neguje u sebi pomaže u pisanju i nalaženju ideja i posmatranja sveta oko sebe. Osluškuje i prati šta klinci vole, žele, čemu streme, šta ih zanima, a onda pusti mašti na volju i prepusti se pisanju koje osim zabave ima i poučnu svrhu. Do sada je objavila tri zbirke pesama za decu među kojima je „Oaza sreće“ posvećena ekologiji, slikovnicu-bojanku o Konstantinu Velikom i dva romana u izdanju Lagune, „Vesela veštica Nika“ i „Vesela veštica Nika i zla Kjara“.
Lela Stojanović – Čudesna igra stvaranja - slika 1
Kako su veštice postale glavni likovi vaše dve knjige?

Vesela veštica Nika dugo se krčkala negde u meni i čekala svoj trenutak, koji se desio kada sam udomila sivo mače i nadenula mu ime Veki. To je sada odrasla mačka, koja mi i te kako pomaže u pisanju na neki svoj mačeći način. Od detinjstva sam bila fascinirana vešticama i njihovim moćima, čarolijama, čarobnim štapićima i letenju na metli, kao i vilama, patuljcima i drugim neobičnim bićima. Ali nikada mi se nisu dopadale zle veštice, već samo dobre. I kako ne volim da svojim delima plašim decu, već da ih zabavljam, radujem i edukujem, nastala je veštica Vesela Nika koja je prava dobrica i čini samo dobra dela za dobrobit cele ljudske rase a posebno za građane gradića Šmek, kao i za dobrobit svih dobrih veštica. Jednom rečiju, Vesela veštica Nika je pravi promoter dobrote i dobrih dela. Ali, ma koliko se ja otimala i negirala, zlo ipak postoji u svetu i tako je nastala i zloća grozoza, zla veštica Kjara.

U poslednje vreme klasičnim bajkama se zamera da decu uče pogrešnim vrednostima.  Kakvo je vaše mišljenje o tome?

Na ovo pitanje najbolji odgovor će dati odlomak iz moje najnovije knjige „Vesela veštica Nika i zla Kjara“.

 „... I sada moram da vam pojasnim: zle veštice koje ste upoznali u mnogim knjigama kroz priče i bajke u dugim odrpanim i najčešće crnim haljinama, sa velikim krivim nosom, rasčupane i nečešljane kose, u cipelama sa niskom potpeticom i špicem, a uz to i krezube, sve to bacite u vodu. Takvih zloća više nema. Zloće današnjice, a posebno zle veštice sa Mračnih jezera, veoma su moderne i in i time su kamuflirane do neprepoznatljivosti... “

Koliko se razlikuje pisanje dramskog teksta za predstavu od pisanja knjige? Šta je  zahtevnije za pisca?

Razlike su velike. Dramski tekst se uglavnom sastoji od dijaloga  sa malim opisima ambijenta i reakcijama glumaca a velika sloboda se daje reditelju, glumcima, scenografu i kostimografu da delo dovedu do savršenstva. Međutim, kod pisanja knjige, pisac je sam sa likovima i sloboda stvaranja je na njemu. Naravno da i tu ima dijaloga, ali mnogo manje, dok delo može da obiluje neobičnim opisima ambijenta i predela koji mogu da nas nevidljivim rukama uvuku u knjigu i događaje. A šta je zahtevnije? Verujem da to zavisi od samog pisca. Meni lično uživanje je da pišem i jedno i drugo. To je divna igra stvaranja, kao kada se deca igraju i uživaju. A kada to prihvate čitaoci, e tada mojoj sreći nema kraja!

Kako danas privoleti decu da čitaju u slobodno vreme, budući da jedva pročitaju i školsku lektiru?

Da bi deca više čitala moramo im ponuditi nešto zanimljivo, savremeno ili pak ono što njih zanima, a nikako im nametati knjige po našem ukusu. Uloga roditelja je velika, ako ne i najveća – da svojim primerom približe knjigu deci. Znamo da deca oponašaju roditelje, slede ih, imitiraju i ako roditelj čita, čitaće i dete, bar je tako u većini slučajeva. Istovremeno, deci treba objasniti koliko je čitanje važno za njih same, da tako stiču znanja koja će im koristiti. Dobro je decu i nekako motivisati, što ja i činim prilikom promocije knjiga i druženja sa decom. Tada im poklanjam pisma Vesele veštice Nike a zauzvrat deca čitaju iz mojih knjiga pesme i odlomke. Interesovanje i želja za čitanjem jesu preveliki. Sve ruke su podigunte i sa svih strana odjekuje „Ja, ja, ja....!“ Nažalost, što zbog vremena, što zbog nedovoljnog broja pisama mnoga deca ostaju uskraćena da čitaju, mada to žele. Verujte mi, predivno je sve to videti i tome prisustvovati.

Putem svojih knjiga nastojite da skrenete pažnju na jednu temu, koja je važna za čitavu planetu Zemlju?

Kao pisac, ne promovišem samo čitanje i knjige, već i očuvanje životne sredine. Moji dramski tekstovi na temu ekologije igrani su u mnogim školama, obdaništima, državnim i privatnim pozorištima u zemlji i regionu. Dosta čitana i tražena je knjiga pesama s ekološkom tematikom „Oaza sreće“ koja čeka neko svoje novo, dopunjeno izdanje. Već godinama sam i aktivni učesnik akcije Čepening iz Niša. I u knjigama o veštici Veseloj Niki, takođe ima reči o važnosti ekologije i čiste životne sredine.

Autor: Vanja Ostojić
Izvor: magazin Lepa & Srećna

Autor: Lela Stojanović

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Lela Stojanović

Lela Stojanović

Lela Stojanović je rođena i živi u Niškoj Banji. Član je Udruženja dramskih pisaca Srbije i Udruženja književnika Srbije. Objavila je knjige pesama za decu Zeleni oblak (1999), Najlepši osmeh (2008), Oaza sreće (pesme na temu ekologije, 2009) i Konstantin Veliki (slikovnica, 2013). Autorka je mnogobrojnih pozorišnih tekstova za dečju scenu, igranih u zemlji i regionu. 

Bukmarker podkast, ep. 1 – Ivan Tokin: Pisanje mi je dalo život

Dobro došli u podkast Bukmarker! Gost prve epizode je pisac Ivan Tokin. Tokin je svoj prvi roman „Najnormalniji čovek na svetu“ objavio 2014. godine, usledili su „Pas“ (2017) i „Neli“ (2019) i zbirke kratke proze „Molekuli“ (2015) i „M2 Multiverzum“ (2018). Povod za naš razgovor bio je njegov posled

Pročitaj više

„Lusi“ u Novom Sadu

U utorak 25. novembra 2025 održano je predstavljanje romana „Lusi“ Bojana Savića Ostojića u novosadskoj knjižari Bulevar Books. Razgovor je vodila Vladislava Gordić Petković.   Kritičarka je naročito istakla značaj muzičke matrice u knjizi. Ta plejlista, delom reprodukovana na kraju romana, uglavnom

Pročitaj više

Upoznajte Mišiće, Veveriće i Surliće: Četvrti deo slikovnice „Srećne porodice“ Ane Grigorjev od 28. novembra u knjižarama

Serijal „Srećne porodice“ Ane Grigorjev čini četiri slikovnice za mališane koje ih uče lepim manirima, s pozitivnim primerima iz porodične svakodnevice. Čitaoci će upoznati ukupno 12 porodica koje žive u jednoj zgradi, i kroz njihove dogodovštine, uživaće u poučnim pričicama i divnim ilustracijama.

Pročitaj više

Noć knjige od 12. do 14. decembra!

Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 12. do 14. decembra 2025. godine, 33. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klubovima čitalaca, na 68 lokacija u 37 gradova u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs,

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844