Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Korak ka budućnosti – prikaz knjige „Problem tri tela“

Žanr naučne fantstike je vrlo dugo nosio stigmu „neozbiljne“ književnosti. Kritičari su autore žanra često tretirali kao šarlatane koji zamajavaju publiku, a ljubitelje kao praznoglave zaluđenike koji nisu u stanju da cene i prepoznaju kvalitete „ozbiljne“ književnosti, pa se zadovoljavaju jeftinim uzbuđenjima kojima naučna fantastika obiluje. Uprkos tome, žanr je opstao, evoluirao i procvetao, ne samo zahvaljujući tvrdokornim obožavaocima i upornim autorima, već na prvom mestu zahvaljujući univerzalnim temama kojima se dela naučne fantastike bave ispod svoje šarene površine i pitanjima koja postavljaju. Danas dela Verna, Klarka, Hakslija, Orvela i Asimova imaju gotovo proročki status i teško je zamisliti svetsku književnost bez njih i mnogih drugih.

Jedan od glavnih razloga koji autorima naučne fantastike nije dozvolio da posustanu i odustanu jeste optimizam zasnovan na naučnim otkrićima i stalnim tehnološkim napretkom ljudske civilizacije, na šta se žanr fokusira. Čak i najmračnija i najdeprimirajuća dela koja se bave egzistencijalizmom služe kao upozorenje, a ne kao osuda ili napad, i nude se čitaocu kao oruđe, argument kojim bi možda mogli da oblikuju sadašnjost da bi nas odvela do lepše i pravičnije budućnosti.

Međutim, nije ceo svet imao mogućnost da uživa u dražima naučne fantastike. U Kini, u periodu posle Kulturne revolucije, teme i ideje kojima se naučna fantastika bavi predstavljale su veliku pretnju Partiji, i takva kontrarevolucionarna dela zasnovana na reakcionarnoj doktrini zlog Zapada nisu smela da postoje. Dok su na Zapadu dela fantastike smatrana neozbiljnim i neknjiževnim, u Kini su smatrana opasnim. Srećom, nezaustavljivi napredak tehnologije i nauke probio je cenzuru i brane Kine, i zahvaljujući tome nastao je roman „Problem tri tela“.

„Problem tri tela“ je vrlo posebno delo, ne samo zato što je nastalo u Kini, ili zato što je to jedna od omiljenih knjiga bivšeg predsednika Amerike, Baraka Obame, i što je Džorž R. R. Martin za njega rekao da je revolucionarno SF delo, već i zbog načina na koji je Liju Cisin pristupio žanru. U poslednjih nekoliko decenija naviknuti smo da naučna fatastika obiluje akcijom i bombastičnošću preuzete od filmova i serija, čime se često razvodnjavaju bitne teme i pitanja kojima se žanr inače bavi. Liju Cisin je akciju stavio u drugi plan fokusirajući naraciju na filozofske aspekte opastanka u ovom surovom i negostoljubivom univerzumu.

Knjiga počinje izvanrednim opisom sukoba dve zaraćene komunističke frakcije tokom početka Kulturne revolucije šezdesetih godina. Time Liju Cisin postavlja scenu upoznajući nas sa ideološkim ludilom koje je u to doba vladalo u Kini, i uticalo na odluke koje će glavni lik priče Je Venđije u budućnosti doneti. Je Venđije, tada studentkinja astrofizike, bila je primorana da gleda kako joj muče i ubijaju oca, a potom je i sama bila prognana iz svog doma i poslata na prinudni rad, da bi se na kraju našla kao tehničar na tajnom vojnom projektu Crvena obala. Priča nas potom vodi trideset osam godina u budućnost, gde upoznajemo Vang Mijaoa, fizičara koji radi na razvoju nanotehnologije. Zbog svog visokog statusa u naučnim krugovima, njega angažuju da pomogne u istrazi neobičnih smrti nekoliko naučnika. Niz čudnih okolnosti Vang Mijaoa uvode u virtuelni svet video-igare u kojoj je glavni cilj odgonetnuti problem tri tela.

Vešto, strpljivo i bez pompe, Liju Cisin nas vodi između prošlosti i sadašnjosti, golicajući nam maštu filozofsko-matmatičkim raspravama koje vode neka od najvećih imena zapadnjačke i istočnjačke kulture; Konfučije, Galilejo, Moci, Njutn, Ajnštajn... sve vreme nas terajući da se zapitamo: „Šta se kog đavola dešava?!“, a da nijednom ne poželimo da odustanemo od čitanja.

„Problem tri tela“ je kulturološki fenomen. Ne samo da je odlična knjiga, već predstavlja i prozor kroz koji čitaoci sa Zapada mogu bliže da se upoznaju sa misterioznom i krvoločnom istorijom Kine i načinom razmišljanja kineskog naroda. Pomaže nam da ih lakše razumemo.

Uspeh knjige na zapadnom tržištu potvrđuje priču o povezanosti celog čovečanstva uprkos razlikama u boji kože, kulturnom i istorijskom poreklu, i da je zajednička budućnost više nego moguća, zapravo, neophodna je.

Na neki način, prvi korak ka toj budućnosti je napravljen. Teško da i jedan drugi žanr osim naučne fantastike može da se pohvali takvim poduhvatom.

Autor: Aleksandar Mandić

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Liju Cisin

Liju Cisin

<p style="text-align: justify">Liju Cisin (1963) je najpopularniji kineski pisac naučne fantastike. Studirao je hidrogradnju, ali je studije napustio 1988. godine da bi potom radio kao inženjer u električnoj centrali.<br /> <br /> Devet puta je osvojio nagradu <em>Galaxy </em>(najprestižniju kinesku književnu nagradu za naučnu fantastiku), potom <em>Hugo </em>nagradu 2015. za roman &bdquo;Problem tri tela&ldquo; (prvi je kineski autor ovenčan ovim priznanjem), a 2017. i <em>Locus </em>nagradu (za treći deo trilogije &bdquo;Problem tri tela&ldquo;), kada je bio nominovan i za nagradu <em>Nebula</em>.<br /> <br /> On je prvi kineski autor koji se oprobao u sajberpank žanru romanom &bdquo;Kina 2185&ldquo;, objavljenom 1989. godine. Liju navodi da su na njegov rad najviše uticali Džordž Orvel i Artur Klark.<br /> <br /> Njegov najpoznatiji roman, &bdquo;Problem tri tela&ldquo;, adaptiran je za filmsko platno, ali je njegova projekcija odložena 2017. godine na neodređeno vreme. U junu 2019. objavljeno je da je otpočeo projekat animirane adaptacije ovog dela.<br /> <br /> Cisinova politička uverenja su prilično usaglašena sa onima koje proklamuje kineska vlada. U intervjuu za Njujorker iz 2019. godine, izjavio je da neopozivo podržava politiku kampova za reedukaciju u Sinkjangu i regulativu o natalitetu (&bdquo;politika jednog deteta&ldquo;), ali i da se suzdržava od komentara na temu geopolitičkih pitanja u svom delu.<br /> <br /> Liju Cisin je oženjen i ima jednu ćerku. Njegova supruga i ćerka nikada ne čitaju njegova dela.<br /> <br /> Foto:&nbsp;© opacity from Chicago / Geek Bar Tor authors event / CC BY-SA 2.0 / Wikimedia Commons</p>

O velikim-malim osećanjima na promociji Jelice Greganović drugog dana manifestacije Dečji dani kulture

Serijal za sada broji tri knjige „Bau-Bau“ (o strahu), „Gde živi ljubav“ (o ljubavi) i „Svitac Svetozar“ (o ljutnji), a u pripremi je i četvrta, u kojoj će kroz lik Tužne Vrbe Vesele biti predstavljena tuga.

Pročitaj više

O životu, vrlini i moći razuma: „Meditacije ili Samom sebi“ Marka Aurelija u prodaji od 5. marta

Remek-delo praktične filozofije „Meditacije ili Samom sebi“ poslednjeg rimskog cara Marka Aurelija, sa izuzetnim predgovorom Vladete Jankovića, nudi dragocene uvide o životu, vrlini i moći razuma. Meditacije koje je napisao u poslednjim godinama svojih vojnih pohoda sadrže privatna

Pročitaj više

Igrajmo se bojama: Veliki posteri za bojenje „U zoo-vrtu“ i „U luna-parku“ u prodaji od 5. marta

Čuješ li tutnjavu vozića i muziku sa ringišpila? Mmm, zamirisale su kokice u luna-parku! Okupi društvo pa pođite različitim stazama zoo-vrta. Pauza je u bistrou! Razvij veliku bojanku, zgrabi bojice i gledaj kako luna-park ili zoo-vrt oživljavaju pod tvojom rukom. Prati primer ili svojoj

Pročitaj više

Za kreativnu zabavu – bojanke „Šareni trenuci“ u prodaji od 5. marta

Uz prelepe bojanke „Šareni trenuci: Razvedri dan bojama!“ i „Šareni trenuci: Zabava u svim bojama!“ pred vama su sati zabave sa vašim mališanima. Ove bojanke sadrže raznovrsne ilustracije prilagođene deci, od životinja do zabavnih likova i predmeta iz svakodnevnog života. Pružaju

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com