Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Prekidamo program radi važnog obaveštenja: Kada se „desio“ „Rat svetova“

Tog 30. oktobra 1938, u Noći veštica, američka radio stanica CBS emitovala je direktan prenos invazije Marsovaca na Zemlju. Radilo se o radio-drami „Rat svetova“ koju je režirao 23-godišnji glumac i producent Orson Vels, ali koja je toliko verno prikazala napad vanzemaljaca na Njujork da je izazvala dotad nezabeleženu masovnu paniku širom Sjedinjenih Američkih Država.
Untitled-12

„Rat svetova“ je nastao po romanu engleskog pisca Herberta Džordža Velsa. Sadržaj drame je vrlo uverljiv: direktan radijski prenos invazije tokom koje tenzija raste kako Marsovci nadiru, a Sjedinjene Američke Države sa njima ulaze u rat.

Emisija kreće sa Orsonom Velsom koji govori o tome kako nas vanzemaljci posmatraju, ali on je ubrzo prekinut i slede kratke vesti o prognozi, pa malo popularne muzike iz nekog njujorškog hotela. Naredna je vest o neobičnim spektroskopskim eksplozijama na planeti Mars viđenim iz opservatorije u Čikagu i nekakvom gasu koji se od Marsa velikom brzinom kreće ka Zemlji. Program se nastavlja muzikom.

Ubrzo sledi nova informacija – sve američke opservatorije dobile su naredbu da prate eventualna nova dešavanja, a uskoro će svoje viđenje dati slavni astronom, profesor Pirson (Orson Vels) koga je na Prinstonu posetio reporter CBS-a. Do tada – muzika!

Profesor Pirson u izjavi CBS-u kaže da ne veruje u inteligentni život na Marsu, ali ne može da objasni gasne erupcije i aktuelna dešavanja koja su sad već uzbunila sve svetske opservatorije. Dok daje izjavu reporteru, profesoru stiže poruka iz Njujorškog prirodnjačkog muzeja da je jedan poveći meteorit pao na Nju Džerzi, na farmu u Grovers Milu, i napravio krater.

Profesor Pirson, naravno, smatra da je to koincidencija i da nema veze s dešavanjima na Marsu, ali ipak kreće s reporterom ka krateru. Reporter tamo izveštava o haosu, stotinama automobila i mnogo policije, a navodi da objekat koji je pao nije meteorit već nekakav cilindar dužine oko trideset metara. U sledećem trenutku cilindar se otvara, čuju se povici i komešanje, a reporter u šoku nepovezano opisuje stvorenja koja nadiru iz cilindra. Pokušava da zauzme bolji položaj, a do tada – muzika.

Stiže još policije, čuju se sirene, a onda reporter prijavljuje da sevaju čudni zraci. Ljudi vrište i program se prekida. Novi prilog u emisiji: astronomi okupljeni na nekom banketu su zaključili da je na Marsu sve pod kontrolom. Muzika, pa vest o šestoro mrtvih u Grovers Milu.

U ovom momentu među slušaocima radio-drame nastaje panika. Dok neki od njih hrle u Grovers Mil da vide o čemu je reč, drugi beže što dalje od Nju Džerzija. U programu CBS-a profesor Pirson daje izjavu da ne zna ništa o poreklu čudnih bića, ali govori o njihovom ubojitom oružju koje emituje vrele svetlosne zrake.

Vanzemaljci nadiru, ubijaju i ruše. Sekretar unutrašnjih poslova drži dramatičan govor u kojem poziva građane da ostanu mirni, ali da se suprotstave neprijatelju. Izveštaji se nižu jedan za drugim. Svuda naokolo je crni gas koji ispuštaju vanzemaljci, a ljudi uključeni u program uživo umiru otrovani.

Viđeni su i drugi svemirski brodovi, a vanzemaljci sada već nadiru ka Njujorku iz koga je za 2 sata evakuisano 2 miliona ljudi. Vojska i artiljerija su uništeni, komunikacije ne funkcionišu. Na vrhu zgrade stanice CBS u Njujorku je izveštač koji opisuje kako vanzemaljci prolaze kroz grad, blok po blok, dok ljudi oko njih, pokošeni otrovnim gasom, padaju kao muve. Zatim i reporter umire uživo u programu.

I konačno – kraj je drame: sledi informacija da su slušaoci imali prilike da čuju dramatizaciju „Rata svetova“.
Rat-svetova
Nakon ovog vrhunca, Orson Vels u ulozi znamenitog profesora Pirsona, možda poslednjeg preživelog, završava radio-dramu pričom o događajima koji slede – tražeći preživele ljude među ruševinama Njujorka otkriva da su Marsovci pomrli jer nisu imuni na zemaljske mikrobe.

Još tokom trajanja drame, mnogi stanovnici Njujorka i okoline su bežali u panici kako bi se spasili od Marsovaca i njihovog crnog dima čiji su smrad, tvrde, i sami osetili. Drugi su čak primetili blesak na nebu i vanzemaljce. Panika se dugo nije smirivala, a o radio-drami štampa je iz dana u dan nastavila da izveštava.

Na fotografiji, snimljenoj dan posle emitovanja „Rata svetova“, prikazan je Orson Vels dok odgovara na pitanja novinara, pokušavajući da objasni kako nije mogao da pretpostavi da će emisija izazvati takvu paniku.

No, slušaoci radija, tada još relativno novog medija, bili su nenaviknuti na radio-drame, a naročito na one koje verno imitiraju stvarnost, ma kako ta stvarnost neverovatna bila. Inače, na samom početku emisije rečeno je da je reč o drami „Rat svetova“, ali očigledno mnogi slušaoci nisu od početka pratili emisiju, a neki su informaciju i zanemarili posle tako uverljive predstave.

U narednih mesec dana o „Ratu svetova“ objavljeno je više od 12.000 novinskih članaka. Procenjeno je da je oko polovine od više od 6 miliona slušalaca bilo vrlo uplašeno zbog onoga što je čulo u Noći veštica na CBS-u, ali je, posle svega, Vels izbegao kaznu. CBS je dobio zabranu da u dramske svrhe koristi izjave poput: „Prekidamo program radi važnog obaveštenja“.

Autor: Marija Đurić
Izvor: naukakrozprice.rs

Podelite na društvenim mrežama:

Slika H. Dž. Vels

H. Dž. Vels

<p style="text-align: justify">Herbert Džordž Vels rođen je 21. septembra 1866. u Bromliju, varošici u engleskoj provinciji Kent, kao četvrto i najmlađe dete Džozefa Velsa, profesionalnog igrača kriketa i dućandžije. Strast prema čitanju i književnosti mladi Herbert je razvio još kao dečak, kada je usled preloma noge morao da leži, a čitanjem je ispunjavao vreme. Čitanje ga je potom podstaklo i na pisanje. Kada je posao njegovog oca propao, Vels je jedno vreme radio kao pripravnik kod lokalnog trgovca tekstilom, i taj posao nikako nije voleo. Studirao je u Londonu biologiju kod slavnog Tomasa Henrija Hakslija, Darvinovog prijatelja i učenika.<br /> <br /> Pisanjem počinje da se bavi od 1893. godine, najpre kao novinar, a zatim i kao prozni pisac i društveni aktivista. Objavljivanje romana <em>Vremenska mašina</em> (1895) predstavlja književnu senzaciju, jer iako je siže bio zabavan, roman se obavio i društvenim i naučnim temama, od klasnih sukoba do evolucije. Zatim objavljuje romane <em>Ostrvo doktora Moroa</em> (1896), <em>Nevidljivi čovek</em> (1897) i <em>Rat svetova</em> (1898). Verovatno je najpoznatija činjenica u vezi sa <em>Ratom svetova</em> ta da je na Noć veštica 1938. Orson Vels uživo izvodio radio-dramu, svoju verziju <em>Rata svetova</em>, o vanzemaljcima koji su se spustili u Nju Džerzi, zbog čega je usledila nezapamćena panika među slušaocima.<br /> <br /> Vels se posle velikog uspeha naučnofantastičnih romana okreće pisanju ljubavnih romana u kojima najnovija naučna i tehnološka otkrića koristi da bi izneo svoja politička uverenja i poglede na društvo. Napisao je brojne eseje, članke i knjige iz oblasti publicistike. Radio je nekoliko godina i kao književni kritičar za <em>Saterdej rivju</em>, i promovisao Džejmsa Džojsa i Džozefa Konrada. Njegovi napredni stavovi i proročanska društvena kritika obeležili su njegov život, posvećen progresivnoj viziji na globalnom nivou. Predvideo je pojavu aviona, tenkova, svemirskih putovanja, nuklearnog oružja, satelitske televizije i nečega što podseća na veb.<br /> <br /> Kao međunarodno priznat intelektualac i pisac, Vels je mnogo putovao. Posetio je i Rusiju 1920. gde se sreo sa Vladimirom Lenjinom i Lavom Trockim. Desetak godina kasnije, imao je priliku da razgovara i sa Josifom Staljinom i Frenklinom Ruzveltom.<br /> <br /> Vels je bio dijabetičar i suosnivač dobrotvorne organizacije Dijabetičarske asocijacije, danas poznate kao <em>Diabetes UK</em>. Malo je poznata i činjenica da je smislio ime jednoj globalnoj organizaciji &ndash; Društvu naroda, koja je bila preteča Ujedinjenih nacija. Dodajmo i to da se smatra začetnikom strateških društvenih igara sa minijaturama.<br /> <br /> Četiri puta je bio nominovan za Nobelovu nagradu, ali je nije dobio. To nimalo nije uticalo na značaj njegovog dela, niti na to što je nakon smrti, 1946. ostao upamćen kao &bdquo;otac naučne fantastike&ldquo;. Njegove priče i dalje fasciniraju publiku, a njegovi romani se i u trećem milenijumu adaptiraju za filmsko platno.</p>

O velikim-malim osećanjima na promociji Jelice Greganović drugog dana manifestacije Dečji dani kulture

Serijal za sada broji tri knjige „Bau-Bau“ (o strahu), „Gde živi ljubav“ (o ljubavi) i „Svitac Svetozar“ (o ljutnji), a u pripremi je i četvrta, u kojoj će kroz lik Tužne Vrbe Vesele biti predstavljena tuga.

Pročitaj više

O životu, vrlini i moći razuma: „Meditacije ili Samom sebi“ Marka Aurelija u prodaji od 5. marta

Remek-delo praktične filozofije „Meditacije ili Samom sebi“ poslednjeg rimskog cara Marka Aurelija, sa izuzetnim predgovorom Vladete Jankovića, nudi dragocene uvide o životu, vrlini i moći razuma. Meditacije koje je napisao u poslednjim godinama svojih vojnih pohoda sadrže privatna

Pročitaj više

Igrajmo se bojama: Veliki posteri za bojenje „U zoo-vrtu“ i „U luna-parku“ u prodaji od 5. marta

Čuješ li tutnjavu vozića i muziku sa ringišpila? Mmm, zamirisale su kokice u luna-parku! Okupi društvo pa pođite različitim stazama zoo-vrta. Pauza je u bistrou! Razvij veliku bojanku, zgrabi bojice i gledaj kako luna-park ili zoo-vrt oživljavaju pod tvojom rukom. Prati primer ili svojoj

Pročitaj više

Za kreativnu zabavu – bojanke „Šareni trenuci“ u prodaji od 5. marta

Uz prelepe bojanke „Šareni trenuci: Razvedri dan bojama!“ i „Šareni trenuci: Zabava u svim bojama!“ pred vama su sati zabave sa vašim mališanima. Ove bojanke sadrže raznovrsne ilustracije prilagođene deci, od životinja do zabavnih likova i predmeta iz svakodnevnog života. Pružaju

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com