Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Knjige „Ruđin“ i „Očevi i deca“ tvorca ruskog modernog romana Ivana Turgenjeva u prodaji od 2. decembra

Ivan Turgenjev je bio jedan od vodećih pisaca XIX veka, ali i jedan od najzaslužnijih ruskih pisaca za širenje ruske književnosti ka Zapadu, zavredivši priznanje savremenika poput Flobera, Mopasana i Henrija Džejmsa.

Laguna u jednoj knjizi objavljuje dva romana Ivana Turgenjeva – „Ruđin“ i „Očevi i deca“.

Prvi roman Ivana Turgenjeva „Ruđin“ (1857) i njegov najvažniji i najpoznatiji roman „Očevi i deca“ (1862) uverljivo prikazuju tadašnje rusko seljaštvo i mladu inteligenciju koja želi da zemlju uvede u novo doba.

Glavni junak istoimenog romana Ruđin je elokventan mladić pun novih ideja koji po dolasku u rusku provinciju postaje predmet divljenja. Kada se sazna da nije u stanju da uskladi reči i dela, moraće da ode. Iskljupljenje će pronaći na pariskim barikadama 1848, postavši tako prvi junak revolucionar u istoriji ruske proze.

Jevgenij Bazarov, protagonista romana „Očevi i deca“, darovit je, nestrpljiv i zajedljiv mladić koji ne priznaje autoritete. Prvi nihilista u svetskoj književnosti i najupečatljiviji lik velikog ruskog pisca, Bazarov će postati simbol mladalačkog radikalizma i promena koje će uslediti.

Ivan Turgenjev (1818–1883) bio je ruski romansijer, pripovedač, dramski pisac, prevodilac i popularizator ruske književnosti u Evropi. Najvažnija dela: zbirka priča „Lovčevi zapisi“ (1852); novela „Dnevnik suvišnog čoveka“ (1859); romani „Ruđin“ (1857), „Plemićko gnezdo“ (1858), „Očevi i deca“ (1862), „Dim“ (1867), „Novina“ (1877); drame „Mesec dana na selu“ (1850), „Provincijalka“ (1851), „Veče u Sorentu“ (1882).

Knjigu „Ruđin / Očevi i deca“, sa predgovorom književnog kritičara Vladimira Gvozdena, možete pronaći od srede 2. decembra u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari delfi.rs i na sajtu laguna.rs.

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Ivan Turgenjev

Ivan Turgenjev

<p style="text-align: justify">Ivan Turgenjev (1818&ndash;1883) bio je ruski romansijer, pripovedač, dramski pisac, prevodilac i popularizator ruske književnosti u Evropi. Rođen je u bogatoj plemićkoj porodici u Orelu, gde je, po tadašnjem običaju, stekao prvo obrazovanje na francuskom jeziku od svoje guvernante. U devetoj godini odlazi u internat u Moskvi, gde nastavlja školovanje. Godine 1833. upisuje književnost i filozofiju u ovom gradu, a 1834. prebacuje se na Univerzitet u Peterburgu, gde je slušao i Gogoljeva predavanja. Nakon što je diplomirao, osećao je potrebu da studije unapredi odlaskom u inostranstvo, tako da se 1838. godine obreo u Nemačkoj i upisao filozofiju na Univerzitetu u Berlinu, gde je studirao nekoliko godina, ali nije uspeo da diplomira. Ovakav obrazovni put omogućio mu je da dobro upozna intelektualne tokove kako u Rusiji tako i na Zapadu. Godine 1841. vraća se u Rusiju, gde se protivi kmetstvu, to jest faktički ropskom položaju seljaka u još uvek feudalnoj zemlji. Od 1843. do 1845. zaposlen je kao službenik Ministarstva unutrašnjih poslova Rusije.<br /> <br /> U književnost je stupio kao pesnik. Prve stihove je objavio 1838. godine, ali kritičari su uglavnom saglasni da njegova prava književna karijera počinje objavljivanjem poeme &bdquo;Paraša&ldquo; 1843. godine. Njegova poezija je prošla nezapaženo, ali su prijateljstva iz tog razdoblja (pogotovo sa operskom pevačicom Polin Vijardo i književnim kritičarem Visarionom Bjelinskim) ostvarila snažan uticaj na njegov literarni rad. Prve uspehe Turgenjev je doživeo nakon objavljivanja priča o seoskom životu. Iako je i sam bio plemić, u zbirci priča Lovčevi zapisi iz 1852. godine oslikao je zloupotrebe seljaka i nepravdu ruskog sistema koji ih sputava i ugnjetava. Knjiga se cenila zbog izuzetne uverljivosti i poetičnosti u prikazu života kmetova, zemljoposednika, lekara, sudskih izvršitelja, zapostavljenih žena, usamljenih majki, ali je, zbog svoje skrivene politike emancipacije, naišla i na negativan prijem kod mnogih uticajnih ljudi. To ne treba da čudi, s obzirom na to da su ove priče doprinele ukidanju kmetstva u Rusiji 1861. godine. Iste godine Turgenjev je objavio i nekrolog povodom Gogoljeve sumnjive smrti; članak je bio zabranjen u Peterburgu, ali je objavljen u Moskvi. Posle objavljivanja članka, pisac je, po naredbi ruskog cara, dospeo u zatvor na mesec dana, a potom je prognan na svoje imanje gde je ostao više od dve godine. Tokom četrdesetih i pedesetih godina, u vreme vladavine Nikolaja I, političke prilike u Rusiji bile su rđave za kritički nastrojene intelektualce, čija su dela bila zabranjivana a oni sami progonjeni. Mnogi od njih su emigrirali u Zapadnu Evropu, među njima i Turgenjev. U Francuskoj je stekao poznanstva sa velikim umetnicima (Gistav Flober, Emil Zola, Gi de Mopasan, Alfons Dode&hellip;), što mu je pomoglo u popularizaciji ruske književnosti. Od objavljivanja romana <em>Očevi i deca</em> i polemika koje je on izazvao 1862. godine sve su izraženiji njegovi kritički stavovi prema Rusiji, ali i generalni pesimistički pogled na svet. Godine 1879. dobio je počasni doktorat Univerziteta u Oksfordu. Umro je u Buživalu u Francuskoj, a njegovi posmrtni ostaci preneti su u Peterburg.<br /> <br /> Najvažnija dela: zbirka priča <em>Lovčevi zapisi</em> (1852); novela <em>Dnevnik suvišnog čoveka</em> (1859); romani <em>Ruđin</em> (1857), <em>Plemićko gnezdo</em> (1858), <em>Očevi i deca</em> (1862), <em>Dim</em> (1867), <em>Novina</em> (1877); drame <em>Mesec dana na selu</em> (1850), <em>Provincijalka</em> (1851), <em>Veče u Sorentu</em> (1882).</p>

O velikim-malim osećanjima na promociji Jelice Greganović drugog dana manifestacije Dečji dani kulture

Serijal za sada broji tri knjige „Bau-Bau“ (o strahu), „Gde živi ljubav“ (o ljubavi) i „Svitac Svetozar“ (o ljutnji), a u pripremi je i četvrta, u kojoj će kroz lik Tužne Vrbe Vesele biti predstavljena tuga.

Pročitaj više

O životu, vrlini i moći razuma: „Meditacije ili Samom sebi“ Marka Aurelija u prodaji od 5. marta

Remek-delo praktične filozofije „Meditacije ili Samom sebi“ poslednjeg rimskog cara Marka Aurelija, sa izuzetnim predgovorom Vladete Jankovića, nudi dragocene uvide o životu, vrlini i moći razuma. Meditacije koje je napisao u poslednjim godinama svojih vojnih pohoda sadrže privatna

Pročitaj više

Igrajmo se bojama: Veliki posteri za bojenje „U zoo-vrtu“ i „U luna-parku“ u prodaji od 5. marta

Čuješ li tutnjavu vozića i muziku sa ringišpila? Mmm, zamirisale su kokice u luna-parku! Okupi društvo pa pođite različitim stazama zoo-vrta. Pauza je u bistrou! Razvij veliku bojanku, zgrabi bojice i gledaj kako luna-park ili zoo-vrt oživljavaju pod tvojom rukom. Prati primer ili svojoj

Pročitaj više

Za kreativnu zabavu – bojanke „Šareni trenuci“ u prodaji od 5. marta

Uz prelepe bojanke „Šareni trenuci: Razvedri dan bojama!“ i „Šareni trenuci: Zabava u svim bojama!“ pred vama su sati zabave sa vašim mališanima. Ove bojanke sadrže raznovrsne ilustracije prilagođene deci, od životinja do zabavnih likova i predmeta iz svakodnevnog života. Pružaju

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com