Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Jurij Hudolin: „Svi znamo da je nasilje pakao, ali od toga ništa ne naučimo“

Jurij Hudolin, najznačajniji savremeni slovenački pisac, prevodilac, kolumnista i urednik književnog časopisa Apokalipsa, za internet časopis „Salome“ govori o pozorišnoj sceni Slovenije, biografijama, ali i o najvažnijim literarnim i životnim temama.

Mario Vargas Ljosa kaže da je za njega astronomija lepa koliko i književnost, jer je i u jednoj i u drugoj oblasti važna mašta. Šta je za Vas lepo kao književnost?

Inspiracija. Avantura. Otkrivanje nepoznatog u sebi. I naravno: biti lovac na misao drugog čoveka, iako nikome drugome ne možemo videti u glavu. Književnost je naravno i moj posao, kojeg volim i kako govori kliše, da se rodim još jednom, ne bi radio ništa drugo.

Šta su najveći problemi umetnika danas?

Problemi umetnika iz malih i ekonomski siromašnih zemalja su jasni: ne mogu živeti od toga. U Sloveniji je ta situacija dosta stabilna i tako imam 25 godina radnog staža kao slobodni umetnik. Dosta mi je pomogao i uspeh u drugim zemljama, te stipendije koje sam dobijao većinom u Evropi.

Može li književnost da menja društvo?

Književnost može do neke mere uticati na društvo, no mislim, da ga ne može menjati. U viziji društva je previše niskog, glupog i masovnog mišljenja, koje je opčinjeno s političkim dimenzijama, a one su za književnost suviše jednostavne i primitivne, puno jače od eklektike književnosti.  No, ako bi književnost nagovarala sve u društvu, verovatno to ne bi bila više književnost nego žuta štampa.

Pišete trenutno biografiju najpoznatijeg slovenačkog repera Zlatka Čordića. Za Pitera Akrojda, najpoznatijeg svetskog biografa su biografije zanimljivije od fikcije. Da li je i za Vas to tako?

Biografija je napisana i izlazi verovatno već ove godine. Ja ne mislim, da su biografije zanimljivije od fikcije, ali nema ni dobre fikcije ako u njoj nema (auto) biografije. To se prepliće, a biografiju sam napisao zbog mojeg interesovanja za muziku i da se okušam i u tom žanru.

U kakvoj situaciji se nalazi pozorišna scena u Sloveniji?

Pozorišna scena je u velikom usponu na domaćoj i međunarodnoj sceni od šezdesetih godina dvadesetog veka. Po mom ukusu su vrhunci slovenačkog pozorišta došli s pokojnim Tomažem Pandurom, koji je svoj život potpuno posvetio pozorištu i umro na pozorišnoj bini u Skoplju.

NEŠTO...

O nasilju?

Svi znamo da je nasilje pakao u makro i mikro svetu, a tužno je da nas istorija ništa ne nauči o tome. Puno puta je prekasno, kad počnemo tražiti pomoć od drugih.

O ljubavi?

Ljubav je kompleksan pojam i reciprocitet nasilju.  Ne bi postojao više ljudski rod da je nema. Znači: ima je, i to puno.

O poeziji?

Poezija je velika intima ljudskih bića, a proza ima sreću da možemo u nju stavljati poezije koliko hoćemo.

O smrti?

Smrt je stari poznanik svakog čoveka. Dođe i vodi u nepoznato.

O uspehu?

Uspeh je sladak, a može biti i velika varka, koja te više uništi nego što ti donese.

Autor: Tadija Čaluković
Izvor: Salome.rs

Autor: Jurij Hudolin

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Jurij Hudolin

Jurij Hudolin

Jurij Hudolin rođen je 1973. godine u Ljubljani. Bavi se pisanjem lepe književnosti, kolumni i scenarija, kao i prevođenjem proze savremenih hrvatskih, srpskih i crnogorskih autora na slovenački jezik. Na Filozofskom fakultetu u rodnom gradu je studirao Srpskohrvatsku književnost i jezik. Objavio je romane Obest (2005), Pastorak (2008), Hodač po žici (2011) i Ingrid Rosenfeld (2013), knjigu priča Na ulici železničke stanice ništa novo (2012), zbirke kolumni Pusti ti to (2004), koje je objavljivao za medije poput Dela, Dnevnika, Večera, Mladine ili Televizije Slovenija, kao i devet knjiga poezije od kojih je Ako je laž kralj (1991) dobila nagradu za najbolju prvu knjigu godine na slovenačkom Sajmu knjige i nagradu „Slavko Grum“, a Govori žena (2003) proglašena knjigom godine po izboru Playboya. Prozna i pesnička dela prevođena su mu na engleski, češki, mađarski, srpski, hrvatski, makedonski i albanski jezik, a po časopisima, na tridesetak jezika. Kao pesnik i prozaista zastupljen je u brojnim antologijama u Sloveniji i inostranstvu. Dobitnik je svih važnijih slovenačkih stipendija i nekoliko austrijskih, kao i stipendija „Tradukija“. Za TV Slovenija napisao je petnaestak scenarija, među kojima je najpoznatiji, te nagrađivan kod kuće i u inostranstvu, film o fudbaleru Milku Đurovskom Lopta nam je pala na glavu (2000), a snimio je i dokumentarni film o najboljem slovenačkom fudbaleru Zlatku Zahoviču. Trenutno je urednik u časopisu Apokalipsa, čiji je suosnivač 1994, a urednik za književnost od 1996. godine. U tom zvanju je priredio desetak antologija poezije iz kanona svetske književnosti. Član je Društva slovenačkih pisaca, Društva slovenačkih prevodilaca i Slovenačkog PEN centra. Živi u Ljubljani. 

Bukmarker podkast, ep. 1 – Ivan Tokin: Pisanje mi je dalo život

Dobro došli u podkast Bukmarker! Gost prve epizode je pisac Ivan Tokin. Tokin je svoj prvi roman „Najnormalniji čovek na svetu“ objavio 2014. godine, usledili su „Pas“ (2017) i „Neli“ (2019) i zbirke kratke proze „Molekuli“ (2015) i „M2 Multiverzum“ (2018). Povod za naš razgovor bio je njegov posled

Pročitaj više

„Lusi“ u Novom Sadu

U utorak 25. novembra 2025 održano je predstavljanje romana „Lusi“ Bojana Savića Ostojića u novosadskoj knjižari Bulevar Books. Razgovor je vodila Vladislava Gordić Petković.   Kritičarka je naročito istakla značaj muzičke matrice u knjizi. Ta plejlista, delom reprodukovana na kraju romana, uglavnom

Pročitaj više

Upoznajte Mišiće, Veveriće i Surliće: Četvrti deo slikovnice „Srećne porodice“ Ane Grigorjev od 28. novembra u knjižarama

Serijal „Srećne porodice“ Ane Grigorjev čini četiri slikovnice za mališane koje ih uče lepim manirima, s pozitivnim primerima iz porodične svakodnevice. Čitaoci će upoznati ukupno 12 porodica koje žive u jednoj zgradi, i kroz njihove dogodovštine, uživaće u poučnim pričicama i divnim ilustracijama.

Pročitaj više

Noć knjige od 12. do 14. decembra!

Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 12. do 14. decembra 2025. godine, 33. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klubovima čitalaca, na 68 lokacija u 37 gradova u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs,

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844