Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Jelena Bačić Alimpić: Sud čitalaca mi je najvažniji

Jelena Bačić Alimpić: Sud čitalaca mi je najvažniji - slika 1
„Nigde nema te“, naziv je nove knjige Jelene Bačić Alimpić u izdanju Lagune, potresne priče o bolničarki u ratu, za koju je nadahnuće našla obilazeći Siciliju.

Nije lako umreti, još je teže živeti, posebno sa krstom koji sam ja nosila na svojoj duši i u srcu, piše u svojim pismima Izabela Mesini, koju je u svom novom romanu „Nigde nema te“, u izdanju Lagune, oslikala Jelena Bačić Alimpić.

Još otkad se njen „Ringišpil“ zavrteo po knjižarama širom Srbije, znalo se da uspeh neće izostati. Godinama se bavila novinarstvom, vodila tok-šou emisije, a onda je ugasila mikorofon i kamere i posvetila se pisanju. Prethodnih šest knjiga nalazile su se na top-listama najčitanijih, a inspirciju za potresnu životnu priču na liniji fronta za vreme Prvog svetskog rata, dobila je za vreme letovanja na Siciliji.

– Posetila sam čarobnu Taorminu i tamo se zapravo začela priča o mestima, vremenu, likovima i događajima o kojima pišem u novom romanu. Odavno sam čitala i o Velikom ratu i istorijsku građu i nekako sam smatrala da su svi oni koji su bili na prvoj liniji fronta, vojnici i glavnokomandujući, nekako bili favorizovani u odnosu na sve druge, pa i na lekare i bolničarke. Oni su mnogima spasli život i svakodnevno učestvovali u strahotama, tačnije, posledicama svih tih besmislenih ratova. Ovo je priča i o retkoj, uzaludnoj, nemogućoj, rekla bih, patničkoj ljubavi, koja otvara mnoga moralna i etička pitanja. Ne znam da li je takva ljubav danas moguća, a ako jeste, onda je svakako neverovatno retka. Žrtva koju je moja junakinja Izabela podnela daleko je bolnija od onoga što je za tu ljubav učinila i koliko se za nju borila – otkriva Jelena.

Tragovi na duši

Nije lako postići da čitaoca svaka nova reč tera da čita sve više i nestrpljivo okreće stranice iščekujući epilog. U Jeleninim knjigama likovi sami ožive, pa pomislimo da su stvarni i da je ona bila njihov savremenik i hroničar.

– Jednostavno, toliko uđem u likove i priču, toliko se s njima saživim da patim, bolujem, plačem, radujem se s njima i vrlo teško od njih odlazim. Zapravo, mislim da je svaki lik koji sam do sada stvorila, na mojoj duši ostavio dubok trag, poneki ožiljak i ja danas učim da s tim živim. Izabela, Ana Balint, Ema, Marija Kolčak... sve one žive u meni i ja sam u svakoj od njih – iskrena je naša sagovornica.

Čin pisanja je poseban trenutak za svakog autora, a Jelena je još na studijama književnosti i srpskohrvatskog jezika. svoje uzore pronašla u neprevaziđenim ruskim klasicima poput Dostojevskog, Tolstoja, Bulgakova, kao i u delima Nabokova, Hemingveja, Meše Selimovića.

– Uvek pišem u naletu inspiracije, ne pišem „zanatski”, ponekad se desi i da ne pišem mesecima, a ponekad noćima ne spavam i pišem bez prestanka... Pišem iz glave, priča je isključivo u mojim mislima i emocijama, mada me neretko odvede na drugu stranu u toku stvaranja. Tekst prepravljam neznatno, uz pomoć urednika i lektora moje uzdavačke kuće Laguna. Zato oni uvek prvi pročitaju rukopis – kaže Bačić Alimpić.

Popularnost kao dvosekli mač

Muški autori nemaju problem jer su uvek pisci, i ta reč deluje ozbiljno, dok se žene nazivaju spisateljicama, čini se, pomalo pejorativno.

– Iako mi više prija kada me neko nazove piscem a ne spisateljicom, ja zapravo i ne znam šta znači ta reč?! Da li je ona u naš jezik ušla zbog seksističkih uverenja pojedinih kvaziintelektualaca? Ako je tako, onda je to tužno. Knjige, kao i pisce, delim na dobre i loše. Meni su kritike čitalaca najvažnije, i zahvaljujem se na divnim komentarima koje svakodnevno dobijam. Bez uvrede, kritičari su mi manje važni jer znam kako kritika funkcioniše u Srbiji i po kom sistemu – ističe naša sagovornica.
Jelena Bačić Alimpić: Sud čitalaca mi je najvažniji - slika 2
Kada poznato TV lice počne da objavljuje knjige, neizbežno se postavlja pitanje da li popularnost pomogne na tom polju ili pak postaje prepreka.

– Bio je to dvosekli mač. Oni koji su me voleli, verovali su da umem i da pišem, a oni kojima nisam bila omiljena, bacali su drvlje i kamenje na moj književni prvenac „Ringišpil“, koji je postigao ogroman uspeh, a da ga ni u ruke nisu uzeli. O poznavanju i upoznavanju moje malenkosti da i ne govorim. Ti, najglasniji, zlonamerni, nisu me nikada ni videli a kamoli sa mnom prozborili koju reč. Bogat novinarski staž pomogao mi je i pomaže mi i danas pri istraživanju građe za književno delo, ali ja ne pišem novinarskim stilom niti sam i dalje novinar. Ne želim da se vratim žurnalistici iako je, verovali ili ne, još mnogo onih koji su voleli moj rad i dan-danas me mole da se vratim na male ekrane - otkriva Jelena Bačić Alimpić.

Ne bih ekranizovala svoje knjige

Mada su sudbine njenih likova idealne za filmsko platno, naša sagovornica još uvek ne pomišlja na to.

– Svaka ekranizacija sa sobom nosi ogromne rizike. Morala bih da bezuslovno verujem onome ko bi neku moju knjigu pretočio u TV seriju ili film, ali bih isto tako bila vrlo zahtevna da se poruka, likovi, motivi, ključne scene i još mnogo toga ostavi baš onakvim kakvo je u knjizi... Ne znam ko bi to istrpeo – priznaje Jelena.

Autor: Vanja Ostojić
Izvor: Lepa&Srećna

Autor: Jelena Bačić Alimpić

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Jelena Bačić Alimpić

Jelena Bačić Alimpić

Jelena Bačić Alimpić je rođena 1969. godine u Novom Sadu. Školovala se u Karlovačkoj gimnaziji u Sremskim Karlovcima i na Filozofskom fakultetu u rodnom gradu, na Katedri za jugoslovenske književnosti i srpskohrvatski jezik. Radila je kao novinar i autor dokumentarnih televizijskih emisija za JRT mrežu i TV Novi Sad u periodu od 1987. do 1993. godine. Devet godina je bila novinar i urednik u sistemu Color Press Group. Od 2002. godine do kraja 2013. radila je kao novinar, urednik i voditelj na Televiziji Pink. Dobitnica je mnogobrojnih nagrada za televizijsko stvaralaštvo u zemlji i regionu. Autorka je romana Ringišpil (2010), koji je preveden na makedonski, turski, bugarski i slovački jezik, nagrađen Zlatnim Hit liberom i dve godine zaredom proglašavan najčitanijom knjigom domaćeg autora. Ringišpil je objavljen i u luksuznom izdanju, u prestižnoj ediciji Dragulji Lagune, kao jedan od najprodavanijih i najčitanijih romana u istoriji izdavačke kuće Laguna. Njen drugi roman, Pismo gospođe Vilme (2012), i treći, Poslednje proleće u Parizu (2014), takođe su postali bestseleri, prevedeni su na makedonski jezik, nagrađeni Zlatnim Hit liberom i proglašeni za najčitanije knjige domaćeg autora u 2012. i 2014. godini. Takođe 2014. godine, Jelena Bačić Alimpić proglašena je za najčitanijeg stranog autora u Makedoniji i za to je dobila priznanje od Matice makedonske. U oktobru 2015. godine objavljen je njen četvrti roman Noć kada su došli svatovi, prva knjiga iz trilogije Kazna za greh, koja je postavila nove rekorde u prodaji i čitanosti. Prevedena je na makedonski jezik. Druga knjiga iz trilogije Kazna za greh, a autorkin peti roman, Knjiga uspomena, objavljena je u februaru 2016. godine, takođe je prevedena na makedonski jezik i zauzela je prvo mesto na listi najčitanijih i najprodavanijih knjiga u 2016. godini. Treća knjiga iz trilogije Kazna za greh – Molitva za oproštaj, autorkin šesti roman, objavljena je u junu 2016. godine. Kao sve knjige iz ove trilogije, ušla je u prvih pet najprodavanijih i najčitanijih knjiga u 2016. godini. Prevedena je na makedonski jezik. Njena sedma knjiga Nigde nema te, objavljena u maju 2017. godine, takođe je postala bestseler, prevedena je na makedonski jezik i oborila je rekorde u prodaji i čitanosti u Srbiji i regionu. Godine 2018. objavila je još jedan bestseler, roman Kofer iz Berlina. Godine 2019. objavila je knjigu Njegove bele rukavice, a iste godine je njen roman Poslednje proleće u Parizu preveden na francuski jezik. Do sada je objavila dvanaest romana, a iz godine u godinu njeni romani su najčitaniji u mreži biblioteka širom Srbije. Jelena Bačić Alimpić živi u Novom Sadu kao slobodna umetnica, udata je i majka je dvoje dece, Marka i Dunje.

Bukmarker podkast, ep. 1 – Ivan Tokin: Pisanje mi je dalo život

Dobro došli u podkast Bukmarker! Gost prve epizode je pisac Ivan Tokin. Tokin je svoj prvi roman „Najnormalniji čovek na svetu“ objavio 2014. godine, usledili su „Pas“ (2017) i „Neli“ (2019) i zbirke kratke proze „Molekuli“ (2015) i „M2 Multiverzum“ (2018). Povod za naš razgovor bio je njegov posled

Pročitaj više

„Lusi“ u Novom Sadu

U utorak 25. novembra 2025 održano je predstavljanje romana „Lusi“ Bojana Savića Ostojića u novosadskoj knjižari Bulevar Books. Razgovor je vodila Vladislava Gordić Petković.   Kritičarka je naročito istakla značaj muzičke matrice u knjizi. Ta plejlista, delom reprodukovana na kraju romana, uglavnom

Pročitaj više

Upoznajte Mišiće, Veveriće i Surliće: Četvrti deo slikovnice „Srećne porodice“ Ane Grigorjev od 28. novembra u knjižarama

Serijal „Srećne porodice“ Ane Grigorjev čini četiri slikovnice za mališane koje ih uče lepim manirima, s pozitivnim primerima iz porodične svakodnevice. Čitaoci će upoznati ukupno 12 porodica koje žive u jednoj zgradi, i kroz njihove dogodovštine, uživaće u poučnim pričicama i divnim ilustracijama.

Pročitaj više

Noć knjige od 12. do 14. decembra!

Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 12. do 14. decembra 2025. godine, 33. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klubovima čitalaca, na 68 lokacija u 37 gradova u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs,

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844