Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Izložba „Tolstoj i Srbija“ povodom devet decenija Ruskog doma u Beogradu i 195 godina od rođenja velikog pisca

U galeriji Ruskog doma gostuje izložba Državnog muzeja Lava Tolstoja u Moskvi, pod nazivom „Tolstoj i Srbija“, posvećena je 90. godišnjici od osnivanja Ruskog doma u Beogradu i 195. godišnjici od rođenja Lava Nikolajeviča Tolstoja.
Izložba „Tolstoj i Srbija“ povodom devet decenija Ruskog doma u Beogradu i 195 godina od rođenja velikog pisca - slika 1
Kako se najavljuje, izložba je nastala iz želje da se javnost upozna sa materijalima koji govore o vezama Lava Tolstoja sa Srbijom, njenom istorijom i kulturom, da se predstavi srpsko pitanje u stvaralaštvu pisca i pokaže da interesovanje za Tolstojevo delo u Srbiji nikad ne jenjava. Komadi po njegovim delima su redovno na repertoaru srpskih pozorišta, njegove knjige se objavljuju i danas.

Jedna od tema izložbe biće roman „Ana Karenjina“ i odraz srpskog pitanja u ovom delu. Zbog epiloga ove knjige Tolstoj je imao sukob sa izdavačem Ruskog glasnika. Naime, M. N. Katkov bio je nezadovoljan negativnim izveštavanjem o dobrovoljačkom pokretu u Rusiji u korist pobunjenih Srba, te je odbio da objavi poslednji deo romana u tom obliku. Vronski se na kraju romana dobrovoljno priključuje srpskom oslobodilačkom ratu za nezavisnost od Turske: „Meni je milo što imam zašto da dam svoj život, koji nije da mi je nepotreban, nego mi je ogadio.“ Postoji mišljenje da je Nikolaj Nikolajevič Rajevski, koji je poginuo 20. avgusta 1876. godine kod srpskog mesta Gornji Adrovac, prototip glavnog junaka Tolstojevog romanaAlekseja Vronskog. Da li je ovo samo fikcija ili u ovim tvrdnjama ima i istine – odgovor na ovo pitanje ponudiće izložba.

Na njoj će biti prikazana i Tolstojeva prepiska sa srpskim dopisnicima. U periodu od 1890-ih godina do početka 20. veka Tolstoj je dobijao ogroman broj pisama od običnih ljudi koji su mu se obraćali kao moralnoj veličini i učitelju. Povelja kojom se Lav Nikolajevič Tolstoj imenuje za počasnog člana Srpske kraljevske akademije jedan je od eksponata vredan posebne pažnje. Narodna biblioteka Srbije obezbedila je za izložbu godišnjak Srpske kraljevske akademije nauka za 1909. godinu, gde je naznačeno da je Lav Tolstoj izabran za počasnog člana SANU. Saradnja sa NBS pružila je priliku da se predstave prvi, ali i najnoviji prevodi dela Lava Tolstoja na srpski jezik. Pored toga, Biblioteka je omogućila da se na postavci nađu knjige autora čija su dela bila deo Tolstojeve biblioteke u Jasnoj Poljani.

Zanimljive eksponate obezbedila je Irina Antanasijević, profesorka ruske književnosti na Univerzitetu u Beogradu. U pitanju su stripovi s početka 20. veka, rađeni po motivima dela Lava Tolstoja. Izložba će upoznati posetioce sa stripovima koji su zasnovani na priči „Hadži Murat“, romanima „Vaskrsenje“ i „Ana Karenjina“. Kako se ističe, veliko interesovanje za projekat pokazali su Narodno pozorište u Beogradu i Muzej pozorišne umetnosti Srbije. Za izložbu su ustupili plakate i programe, fotografije, rukopise scenarija za predstave po motivima dela velikog pisca.

Na izložbi će biti predstavljeni i eksponati koji su deo fonda Državnog muzeja Lava Tolstoja: fotografije, rukopisi, grafike, video hronike, knjige i audio-snimak Tolstojevog glasa.

Izložba će biti otvorena za posetioce do 10. oktobra.

Izvor: Novosti

Autor: Lav Tolstoj

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Lav Tolstoj

Lav Tolstoj

Lav Nikolajevič Tolstoj (1828-1910), ruski grof, književnik i mislilac, jedan od najvećih svetskih romanopisaca. I po ocu i po majci poticao je iz vrlo starih i uglednih plemićkih porodica. Poput drugih isuviše umnih i darovitih ljudi, Lav Tolstoj odustaje od institucionalnog školovanja. Svoje obrazovanje će nastaviti, po metodu Rusoa, samostalno i svestrano. Njegova znanja bila su ogromna i raznovrsna: govorio je i poznavao 17 jezika, uključujući hebrejski, starogrčki, latinski i staroslovenski; uspešno se bavio muzikom, mestralno svirao klavir i komponovao; upražjnavao je mnoge sportove i bio strastan lovac; izučavao je filozofiju, istoriju i pedagogiju; osnovao nekoliko škola za kmetovsku decu gde je i predavao; samostalno se bavio proljoprivredom, i kao Ljevin, zajedno sa svojim seljacima obrađivao zemlju; jedno vreme je službovao u vojsci iz koje se demobiliše u činu poručnika. Od 1847. pa do kraja života prilježno vodi dnevnik, na čijim prvim stranicama, sledeći primer Bendžamina Franklina, propisuje sebi ciljeve i zadatke, a zatim u tananom i strogom samopresipitivanju odmerava njihove rezultate. Sve dok nije stupio u vojnu službu 1851, Tolstoj u velikim ruskim gradovima živi prilično raspusnim životom, prepušta se kocki i pijankama, posećuje bordele, ali i nastavlja sa učenjem, te započinje rad na više pripovedaka i romana. Među njima je i Detinjstvo, prvi deo zamišljene romansirane autobiografije (Detinjstvo. Dečaštvo. Mladost celovito objavljene 1859) čija će pojava 1852. izazvati nepodeljeno oduševljenje kod publike. Oficirsku službu Lav Tolstoj je obavljao nepunih pet godina, boraveći neko vreme na Kavkazu (iskustva iz tog perioda inspirisala su npr. Kavkaske priče i Hadži Murata), posle čega se priključuje ruskoj vojsci u Krimskom ratu. Pošto se po neslavnom završetku vojevanja, definitivno odrekao vojne službe, Tolstoj u više navrata, tokom 1856, 1859, 1860. i 1861. godine, putuje po zapadnoj Evropi, Francuskoj, Nemačkoj, Engleskoj, Švajcarskoj, Italiji i drugde. Put u Pariz učvršćuje njegovo prijateljstvo sa Ivanom Turgenjevom, koji ga je povezao sa Gistavom Floberom. Kasnije se, u Briselu se upoznao i sa Pjer-Žozefom Prudonom, a u Londonu sa Čarlsom Dikensom. Tolstoj je septembra 1862. stupio u brak sa Sofijom Andrejevnom Bers, gotovo upola mlađom od njega (njemu je 34, a njoj 18 godina), sa kojom je izrodio 13 dece, 9 sinova i 4 ćerke. Od tada Tolstoj sa porodicom uglavnom živi u Jasnoj Poljani, i uz mnoge domaće poslove i dobrotvornu deltnost, najveći deo svog vremena posvećuje pisanju. U narednim decenijama nastaju romani Rat i mir (1863-1869), Ana Karenjina (1873-1877), Vaskrsenje (1889-1899), niz antologijskih pripovedaka. Pred kraj života Tolstoj beži od svoje supruge, i na nekoj maloj ruskoj seoskoj železničkoj stanici Astopov, završava svoj veoma buran život krajem 1910. godine zbog upale pluća. Veliki deo njegovih ostvarenja dugo će ostati u rukopisu, a nešto će biti objavljeno tek posle piščeve smrti. Tolstojeva sabrana dela, čije je objavljivanje započeto još za njegovog života, obuhvatala su 90 tomova, a kritičko izdanje koje se još uvek priprema trebalo bi da sadrži 150 tomova. Njegova ostvarenja prevedena su na gotovo sve evropske jezike (do kraja XX veka biće preveden na 114 različitih jezika). Više puta biva predložen za Nobelovu nagradu i za književnost i za mir, ali se svojom odlukom posle 1905. odriče svake dalje kandidature. 1903. izabran je za inostranog člana Srpske kraljevske akademije, pored ruske jedine takve institucije u svetu koja ga je pozvala u svoje članstvo.

Bukmarker podkast, ep. 1 – Ivan Tokin: Pisanje mi je dalo život

Dobro došli u podkast Bukmarker! Gost prve epizode je pisac Ivan Tokin. Tokin je svoj prvi roman „Najnormalniji čovek na svetu“ objavio 2014. godine, usledili su „Pas“ (2017) i „Neli“ (2019) i zbirke kratke proze „Molekuli“ (2015) i „M2 Multiverzum“ (2018). Povod za naš razgovor bio je njegov posled

Pročitaj više

„Lusi“ u Novom Sadu

U utorak 25. novembra 2025 održano je predstavljanje romana „Lusi“ Bojana Savića Ostojića u novosadskoj knjižari Bulevar Books. Razgovor je vodila Vladislava Gordić Petković.   Kritičarka je naročito istakla značaj muzičke matrice u knjizi. Ta plejlista, delom reprodukovana na kraju romana, uglavnom

Pročitaj više

Upoznajte Mišiće, Veveriće i Surliće: Četvrti deo slikovnice „Srećne porodice“ Ane Grigorjev od 28. novembra u knjižarama

Serijal „Srećne porodice“ Ane Grigorjev čini četiri slikovnice za mališane koje ih uče lepim manirima, s pozitivnim primerima iz porodične svakodnevice. Čitaoci će upoznati ukupno 12 porodica koje žive u jednoj zgradi, i kroz njihove dogodovštine, uživaće u poučnim pričicama i divnim ilustracijama.

Pročitaj više

Noć knjige od 12. do 14. decembra!

Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 12. do 14. decembra 2025. godine, 33. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klubovima čitalaca, na 68 lokacija u 37 gradova u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs,

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844