Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Iz ugla pisca: Železnica na margini umetničke svesti

Malo znamo o našoj železnici. Prva mašina industrijske revolucije koja je brzo i potpuno promenila sve vidove ljudskog života na planeti i na kojoj su zasnovani moderno demokratsko društvo, višepartijski sistemi, banke, globalno tržište i ogromna koncentracija kapitala potpuno je na margini naše svesti.

I kolektivne i lične svesti, a posebno umetničke. Železnice gotovo da nema ni u slikarstvu (osim propagandno u periodu izgradnje posle Drugog svetskog rata i na gastarbajterskim slikama Miće Popovića), ni u muzici, ni u literaturi, tek u nekom filmu, a ni u publicistici, niti u pop i masovnoj kulturi (osim Selme kojoj se savetuje da se ne naginje kroz prozor). Koliko sam našao, samo je četvoro ozbiljnih istoričara (Dimitrije Đorđević, Ljiljana Aleksić-Pejković, Latinka Perović, Momir Samardžić) toj temi posvetilo pažnju, nasuprot poplavi tekstova i knjiga desetine njihovih kolega o našim pobedonosnim ratovima, carstvima, junacima, vojvodama, dinastijama, ustancima…

Železnica je zapošljavala hiljade ljudi, od nje je živelo hiljade porodica, ona je u jednu zaostalost donela industrijsku revoluciju, tehnička znanja, železničku bolnicu, red i poslovnu disciplinu. Kada je završena pruga od Beograda do Vranja, a za samo tri godine (!), povezala je sva mesta od Beograda do Vranja sa 584 grada u Evropi. Sagrađeni su mostovi preko Save i Morave, preko njih je putovala masa ljudi, a ne više grupice skelama, čamcima i po kojim parobrodom. Srbija je odjednom dobila pet tunela, a sa onim najdužim, ripanjskim, Branislav Nušić je pravio kalambur kada opisuje početak Jovančinog putovanja oko sveta i „šnelcug“ sa kojim putnica ulazi u tunel kao devojka, a ako je dovoljno dugačak, izlazi kao trudna žena. Železnica je podstakla izvoz i poljoprivredu, otvorile su se evropske pijace za robu – made in Serbia. Sa njom je počelo zapošljavanje i emancipacija žena. Uvedeni su higijenski standardi, ali i pristojnost u komuniciranju i na stranim jezicima. Železnica i PTT bila su dva evropska komunikacijska sistema koji su Srbiju od zaostalog pašaluka usmerili ka izgradnji i moderne države i modernog društva.

Otkud takva nesvest o njoj, nebriga, zašto je to tako, zapitao sam se? Kako je i kada uopšte nastala srpska železnica? Kako je građena? Sa kojim namerama? Otkud ona među nama? Kako je moguće da smo je tako lako zaboravili? Da li je stvarno bila deo nas ili ne? Zašto nas nije unapredila kao što je, recimo, zapadni svet? Morao sam da napišem čitavu knjigu da bih sva ta pitanja objasnio sebi, a nadam se i čitaocima. Pokazalo se da železnica poput kakvog preciznog instrumenta tačno otkriva ko smo i šta smo radili u poslednjih 150 godina, našu stvarnu istoriju.

Istraživanje nije bilo lako, teško sam dolazio do literature, nema spiska knjiga i tekstova. Ali najveći napor je bio da skinem ideološku i „patrijotsku“ interpretaciju i uvidim i rekonstruišem stvarni kontekst građenja železnice. Već na samom početku izgradnje nju su uprljali politikanstvo i jagma oko mita. Na grandiozni poduhvat je otrov nipodaštavanja i negiranja prosuo Nikola Pašić sa drugovima. Osporavanjem železnice on se borio za moć i podsticao sliku o njoj kao demonu, kao o „zmiji u našim nedrima“ i rušio svoje političke protivnike na vlasti koji su je gradili. Oni su njom, po njemu, hteli da pregaze „naš opanak“. Uspeo je da železnicu „ogadi“ za dugi niz godina. Famozni ritam točkova voza nije nam ušao u krv.

Prva moderna partokratija u Srbiji doputovala je paradoksalno upravo kolosekom koji je napravljen da bi Srbija postala moderna ne-partokratska država. Sa železnicom je stigla i ekipa koja je rekonstruisala dotadašnju elitu, likvidirala Obrenoviće, promenila dinastiju na tronu, odigrala farsu „dogodio se narod“ i Srbiju povezla bespućima istorije. Knjiga je, dakle, suočavanje sa nama samima.

Autor: Momčilo Ðorgović
Izvor: Blic

Podelite na društvenim mrežama:

Bukmarker podkast, ep. 1 – Ivan Tokin: Pisanje mi je dalo život

Dobro došli u podkast Bukmarker! Gost prve epizode je pisac Ivan Tokin. Tokin je svoj prvi roman „Najnormalniji čovek na svetu“ objavio 2014. godine, usledili su „Pas“ (2017) i „Neli“ (2019) i zbirke kratke proze „Molekuli“ (2015) i „M2 Multiverzum“ (2018). Povod za naš razgovor bio je njegov posled

Pročitaj više

„Lusi“ u Novom Sadu

U utorak 25. novembra 2025 održano je predstavljanje romana „Lusi“ Bojana Savića Ostojića u novosadskoj knjižari Bulevar Books. Razgovor je vodila Vladislava Gordić Petković.   Kritičarka je naročito istakla značaj muzičke matrice u knjizi. Ta plejlista, delom reprodukovana na kraju romana, uglavnom

Pročitaj više

Upoznajte Mišiće, Veveriće i Surliće: Četvrti deo slikovnice „Srećne porodice“ Ane Grigorjev od 28. novembra u knjižarama

Serijal „Srećne porodice“ Ane Grigorjev čini četiri slikovnice za mališane koje ih uče lepim manirima, s pozitivnim primerima iz porodične svakodnevice. Čitaoci će upoznati ukupno 12 porodica koje žive u jednoj zgradi, i kroz njihove dogodovštine, uživaće u poučnim pričicama i divnim ilustracijama.

Pročitaj više

Noć knjige od 12. do 14. decembra!

Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 12. do 14. decembra 2025. godine, 33. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klubovima čitalaca, na 68 lokacija u 37 gradova u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs,

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844