Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Ivan Zlatković: Živimo u vremenu estetske krize

Ivan Zlatković: Živimo u vremenu estetske krize - slika 1
Romanom „Sintetičari“, koji se na otvoren način bavi problemom narkomanije kod mladih, književnik Ivan Zlatković načinio je pokušaj da kroz formu literarnog dela ukaže na jedan od gorućih problema današnjice. Kao neko ko već duže vreme radi u prosveti i svojim je delom okrenut mladima, Zlatković pokušava da odgovori kuda idu današnji tinejdžeri i da li mogu izbeći etiketu „generacije bez budućnosti“.

– Tema kojom se bavim u „Sintetičarima“ je veoma aktuelni, globalni problem, a to je narkomanija. Pokušavam da ga na neki način sagledam u našim okvirima, kao i da ga odenem u književno-estetsko ruho, što nije nimalo jednostavno. Stoga moja namera nije bila da povlađujem aktuelnosti i bavim se tendenciozno socijalno angažovanim tipom beletrističke literature, već da, kao neko ko je zabrinut nad sudbinom sveta koji se strmoglavo urušava, progovorim kroz sebi dostupan medij, a to je, u ovom slučaju, književnost – kaže na početku razgovora Zlatković.

Kroz sudbine likova u „Sintetičarima“ provejava strah da budućnost za njih ne postoji. Ima li, ipak, mesta optimizmu na stranicama vašeg romana?

– „Sintetičari“ ne slikaju svet zavisnika crno-belom tehnikom, niti je to roman suvo didaktičkog sadržaja. Na njegovim stranicama se ne navija za jednu ili drugu stranu, on je samo nepretenciozna slika urušene stvarnosti. Ali, ako nas ičemu može poučiti, to je da nada postoji, i da je treba tražiti u razumevanju za druge i iskrenoj ljubavi prema ljudima.

Temom mlade generacije bavi se i vaš prethodni roman „Povratak“. Očigledno je da je to za vas stalna inspiracija?

– Detinjstvo i mladost su teme koje me fasciniraju, i mislim da još uvek, iako u zrelim godinama, svet doživljavam fenomenološki, kao večno začuđeni dečak, koji je zapitan nad njegovom sudbinom. Zato i u prethodnom romanu „Povratak“, koji je svojevremeno ušao u širi izbor za NIN-ovu nagradu, pišem o tom svetu, koji se prepliće kroz vizije poratnog, mračnog Beograda, i suncem obasjanog Lisabona. U simboličkoj različitosti ovih geografskih područja gradim ljubavnu priču o dvoje mladih studenata, ali i o pošasti ideoloških devijacija, koje su posledica demonskog u nama samima.

Kako vidite književno-kulturnu scenu u Srbiji danas?

– Veoma raznolikom, što ne ukazuje na njen kvalitet, nego više na kvantitet. Ponekad pomislim da je više pisaca nego čitalaca, ili da ima više knjiga nego ljudi. Jedan sam od onih koji se zalažu za izvesne kriterijume u umetnosti, i smatram da je ovo vreme ne književne, već estetske krize. Knjiga ima, ali estetskih vrednosti nema. Književnost se pretvara u bezbojnu supstancu, nastalu u podrumu neke mračne laboratorije, proizvodeći novu obmanu koja obogaljuje duh zasvagda, dostupnu u milionskim tiražima, jeftinu i potrošnu. No, to nije samo srpski, već i globalni problem.

Kao neko ko radi u prosveti, kako ocenjujete zainteresovanost mladih za knjigu i čitanje?

– Mladi ljudi su zahvalna publika, ali morate proniknuti u njihova interesovanja i način razmišljanja. Nije tačno da se „Ana Karenjina“ više ne može predavati u školi, ali je tačno se to mora činiti na drugačiji način. Taj postupak je suština. Kao pedagozi, moramo preispitati sopstveni način shvatanja literature, kako bismo mogli da odgovorimo zahtevima i potrebama mladih čitalaca. Ukoliko otkrijemo taj ključ, pred sobom ćemo imati kreativnu i znatiželjnu publiku, što je podsticaj i za stvaraoce i za profesore.
Književnost se vraća čoveku

U kom pravcu će se, prema vašem mišljenju, kretati književnost u narednom periodu?

– Mislim da će se književnost sve više baviti čovekom, i to na humaniji i iskreniji način, da će pokušati da razume njegovu zbunjenost u vremenu u kome je sve podložno uticaju medija, koji agresivno gospodare svakim delićem njegovog života. Onog trenutka kada medijska tehnologija i komunikacija postanu realna, a ne haotična i bezmerna potreba, književnost će otkrivati novog čoveka, onog kojeg smo zaboravili.

Autor: Srećko Milovanović
Izvor: Pravda
http://www.laguna.rs/index.php?m=naslov&id=1395

SINTETIČARI

Ivan Zlatković

„Okrenuo sam se heroinu, jer su mi kao detetu stalno govorili: 'Nemoj da pušiš marihuanu, to će te ubiti!'“

Autor: Ivan Zlatković

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Ivan Zlatković

Ivan Zlatković

Ivan Zlatković je rođen 1962. godine u Nišu. Diplomirao je, specijalizirao, magistrirao i doktorirao na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Objavio je do sada sledeće knjige: Antologija narodnih pesama o Marku Kraljeviću (koautorska knjiga s Milanom Lukićem), Beograd 1996; Beograd: Zavod za udžbenike, 2005 (drugo izdanje). Povratak (roman). Beograd: Plato, 2003, 2005 (drugo izdanje). Epska biografija Marka Kraljevića. Beograd: Rad, KPZ, Institut za književnost i umetnost, 2006; Beograd: Zavod za udžbenike, 2011 (drugo izdanje). Šuma (pesnička zbirka). Beograd: Rad, 2007. Sintetičari (roman). Beograd: Laguna, 2010. Crno pile koje beži (roman). Istočno Sarajevo: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, 2013. Živi i radi u Aranđelovcu.

Bukmarker podkast, ep. 1 – Ivan Tokin: Pisanje mi je dalo život

Dobro došli u podkast Bukmarker! Gost prve epizode je pisac Ivan Tokin. Tokin je svoj prvi roman „Najnormalniji čovek na svetu“ objavio 2014. godine, usledili su „Pas“ (2017) i „Neli“ (2019) i zbirke kratke proze „Molekuli“ (2015) i „M2 Multiverzum“ (2018). Povod za naš razgovor bio je njegov posled

Pročitaj više

„Lusi“ u Novom Sadu

U utorak 25. novembra 2025 održano je predstavljanje romana „Lusi“ Bojana Savića Ostojića u novosadskoj knjižari Bulevar Books. Razgovor je vodila Vladislava Gordić Petković.   Kritičarka je naročito istakla značaj muzičke matrice u knjizi. Ta plejlista, delom reprodukovana na kraju romana, uglavnom

Pročitaj više

Upoznajte Mišiće, Veveriće i Surliće: Četvrti deo slikovnice „Srećne porodice“ Ane Grigorjev od 28. novembra u knjižarama

Serijal „Srećne porodice“ Ane Grigorjev čini četiri slikovnice za mališane koje ih uče lepim manirima, s pozitivnim primerima iz porodične svakodnevice. Čitaoci će upoznati ukupno 12 porodica koje žive u jednoj zgradi, i kroz njihove dogodovštine, uživaće u poučnim pričicama i divnim ilustracijama.

Pročitaj više

Noć knjige od 12. do 14. decembra!

Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 12. do 14. decembra 2025. godine, 33. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klubovima čitalaca, na 68 lokacija u 37 gradova u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs,

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844