Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Intervju: Pisac Jan Martel govori o tome kako je „Pijev život“ pretočen u holivudski film

Još od svog objavljivanja 2001. godine, „Pijev život“ je postao jedan od najvoljenijih romana sadašnjice. Objavljen je na preko 40 jezika, i nagrađen Bukerovom nagradom 2002. godine. U knjizi, svoju priču nam govori Pi, šesnaestogodišnjak koji je, posle brodoloma na Tihom okeanu, proveo u čamcu za spasavanje 227 dana zajedno sa benglaskim tigrom.

To je delom priča o čistom preživljavanju, pošto Pi mora da smisli ne samo kako da ostane živ usred okeana, već i kako da opstane u neposrednoj blizini tigra. S druge strane to je i priča koja  se bavi duhovnom potragom u samom dečaku, koji sebe smatra sledbenikom nekoliko religija.

Martel je kanadski pisac koji je neko vreme putovao svetom izučavajući filozofiju i verske tekstove, usput i pišući. U intervjuu za TV mrežu PBS iz 2002. godine, Martel je pričao o povodima i inspiraciji za roman, rekavši: „Na neki način, tražio sam priču, ne sa malim već sa velikim 'P' - nešto što će usmeriti moj život“. Izgleda da je Martel, provevši neko vreme u izučavanju i egzistencijalnom lutanju, ovim revolucionarnim romanom konačno došao do odgovora ili barem pravca u svom životu.

Izvodi iz intervjua

O svom doprinosu i učešću u filmu:

„Što se tiče celokupne vizije, poprilično rano sam rešio da to prepustim drugima. Nisam želeo da budem od onih napornih pisaca koji, znate, zakeraju i prigovaraju u mejlovima, i govore da žele da se nešto uradi ovako ili onako, jer, na kraju krajeva, ja sam pisac a ne filmski stvaralac. I zato što verujem Ang Liju, prepustio sam mu sve i rekao: 'Napravi film kakav želiš, ja ti neću smetati. Pomoći ću ti onoliko koliko budeš ti tražio da pomognem, a kada ne budeš trebao moju pomoć, u redu je, odstupiću.' Jer, na kraju krajeva, on će primirite sve pohvale i kritike na račun filma. To jeste rađeno po mojoj knjizi, ali to je njegov film, tako da nisam hteo da mu stojim na putu, poštovao sam njegov umetnički integritet.“

O izazovima snimanja filma „Pijev život“:

„U osnovi, adaptacija nekog romana zahteva odbacivanje njegovog velikog dela, i to ponekad funkcioniše dobro a ponekad i ne. Mislio sam da će veliki deo problema u adaptaciji ove knjige, biti tehničke prirode. Uvek je veliki izazov snimati na vodi a ovde se najveći deo radnje odvija na Tihom okeanu.“

O tome da li je bio iznenađen što su se režiseri zainteresovali za adaptaciju njegovog romana:

„Primetio sam da je Holivud, u svojoj stalnoj potrazi za pričom, nešto poput usisivača. Pretpostavljam da je bilo nešto u mom romanu što ih je privuklo. Vrlo rano je studio 20th Century Fox zatražio prava, a onda su ga natenane uradili jer bilo je tu puno izazova. Da sam ja režiser, nikad se ne bi upustio u adaptaciju ove knjige zbog svih tih problema.“

O razlikama između romana i filma:

„Pretpostavljam da morate da uzmete roman i obrnete ga naopačke. Mislim, evo jednog očiglednog primera: ja nikada u romanu ne opisujem kako Pi izgleda jer mi to nije bilo važno, da li je visok ili nizak, pun ili mršav, bilo mi je nebitno. U knjizi mi vidimo događaje kroz Pijeve oči, čitalac je kao putnik u kolima koje Pi vozi i čitalac vidi ono što Pi vidi. Znači čitalac gleda ka napolje. Očigledno, ugao gledanja u filmu je drugačiji i mi gledamo Pija, a ne posmatramo svet više iz njegove perspektive. Tako da to menja stvari. Dakle, ono što morate da uradite u adaptaciji romana za film, jeste neka vrsta prevoda. Morate ponovo da ispričate priču sredstvima kinematografije.“

O tome kako će ljubitelji romana reagovati na film:

„Stvar je u tome da ne treba da se knjiga i film porede, jer bi to bilo kao poređenje dva jezika. Bilo bi kao da kažete, kako se nešto kaže na engleskom a kako na francuskom, i onda to poredite. To su različiti jezici, tako da bih rekao da film i knjiga dopunjuju jedno drugo. Ako vam se dopada roman, odgledajte film. I znate šta, u mnogo čemu ćete biti zadovoljni.“

O poređenju filma i knjige:

„U romanu, drugi deo počinje brodolomom. Taj deo je relativno kratak jer reči nisu dobre u opisu fizičkih događaja. One su dobre u opisivanju osećanja i nekih osnovnih vizuelnih stvari. Ali kod tako složenih stvari kao što je brodolom ne želite da se upustite u previše komplikovane metafore jer to umara. Tako je brodolom u knjizi kratka epizoda. U filmu je to neverovatan događaj. Čudesan i ogroman. Tako je živopisno prikazan, da kada brod tone, imate osećaj da ste na njemu. Eto, to je jedna scena gde jezik kinematografije dočarava veoma moćno, ne samo vizualno već i emotivno, događaj koji je ključan za roman ali u knjizi zauzima malo mesta jer su reči slabije u prikazivanju. Tako da predlažem ljudima da pokušaju da ih ne upoređuju suviše, već da na njih gledaju kao na delove celine.“

Izvor: scpr.org

Autor: Jan Martel

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Jan Martel

Jan Martel

Jan Martel (1963) autor je Pijevog života, međunarodnog bestselera koji je prodat u više od 12 miliona primeraka širom sveta i objavljen u više od 50 zemalja. Knjiga je dobila Bukerovu nagradu 2002. (između ostalih počasti), a reditelj Ang Li po njoj je snimio film koji je osvojio četiri Oskara. Martel je ujedno i nagrađivani autor Činjenica iza Rokamatiovih iz Helsinkija (koje su osvojile nagradu Džerni), Bića, Beatriče i Vergilija, Visoke planine Portogalije, i jedne publicističke knjige: 101 pismo premijeru. Rođen u Španiji 1963, studirao je filozofiju na Univerzitetu Trent, radio razne poslove – sadio drveće, prao sudove, bio u obezbeđenju – i putovao naširoko pre nego što se okrenuo pisanju. Živi u Saskatunu, u Kanadi, sa spisateljicom Alis Kupers i njihovo četvoro dece. Foto: Emma Love

Bukmarker podkast, ep. 1 – Ivan Tokin: Pisanje mi je dalo život

Dobro došli u podkast Bukmarker! Gost prve epizode je pisac Ivan Tokin. Tokin je svoj prvi roman „Najnormalniji čovek na svetu“ objavio 2014. godine, usledili su „Pas“ (2017) i „Neli“ (2019) i zbirke kratke proze „Molekuli“ (2015) i „M2 Multiverzum“ (2018). Povod za naš razgovor bio je njegov posled

Pročitaj više

„Lusi“ u Novom Sadu

U utorak 25. novembra 2025 održano je predstavljanje romana „Lusi“ Bojana Savića Ostojića u novosadskoj knjižari Bulevar Books. Razgovor je vodila Vladislava Gordić Petković.   Kritičarka je naročito istakla značaj muzičke matrice u knjizi. Ta plejlista, delom reprodukovana na kraju romana, uglavnom

Pročitaj više

Upoznajte Mišiće, Veveriće i Surliće: Četvrti deo slikovnice „Srećne porodice“ Ane Grigorjev od 28. novembra u knjižarama

Serijal „Srećne porodice“ Ane Grigorjev čini četiri slikovnice za mališane koje ih uče lepim manirima, s pozitivnim primerima iz porodične svakodnevice. Čitaoci će upoznati ukupno 12 porodica koje žive u jednoj zgradi, i kroz njihove dogodovštine, uživaće u poučnim pričicama i divnim ilustracijama.

Pročitaj više

Noć knjige od 12. do 14. decembra!

Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 12. do 14. decembra 2025. godine, 33. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klubovima čitalaca, na 68 lokacija u 37 gradova u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs,

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844