Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Intelektualna zabava

Intelektualna zabava - slika 1
Roman Dušana Veličkovića, Bela, ćao započinje 1906. u Šapcu a završava ovih dana, negde u Grčkoj na obali mora, dok se u kazanu krčka kupus, sunce zalazi na Mediteranu, tom utopijskom predelu svih individualnih, anarhista-melanholičara i izgubljenih duša, a razgolićene žene pevaju legendarnu pesmu Bela, ćao. Stihovi te pesme, kao u Brehtovom teatru, neka su vrsta pop-metafore, poetska kvintesencija nad surovim, komičnim i tragičnim događajima u životu Veličkovićevog junaka, D. M. Tomića i njegovih predaka i potomaka u vihoru 20. veka, u zemlji Srbiji između Austrougarske, Rusije i Amerike.

Porodični rodoslov proteže se od rodonačelnika, uspešnog trgovca i izvoznika svinja iz Šapca, Alekse Kopca, sa početka 20. stoleća, prve žrtve tzv. Svinjskog rata, do njegovog čukununuka, savremenog Beograđanina na početku 21. veka. Pripovedajući u duhu fragmentarne dramaturgije Veličković građu za porodičnu istoriju ukršta sa istorijskim događajima (realnim i fikcijskim), od trgovačkih poslova i „slučajnih“ (simboličkih) koincidencija i preplitanja sa životima Sigmunda Frojda i Artura Kestlera, do susreta sa Lenjinom a sve to u opštem galijamatisu 20. veka, Balkanskih i svetskih ratova, okupacija, vremenu Kominterne, Golog otoka, J. B. Tita, globalne pobune 1968, do Miloševića i današnjih dana. Kroz roman promiču filozofi, zanatlije, oficiri, plaćene ubice, umetnici, ratni zlikovci, konfidenti tajnih policija, majke, ljubavnice, emigranti sa svojim sudbinama, strastima i fantazijama, koji pokušavaju da se snađu i prežive na poprištu ne samo geopolitičkih sukoba, revolucija nego i u različitim kulturnim tradicijama.

Ono što ovaj porodični roman čini izvanredno uzbudljivim, pored jednostavnog, minimalističkog i čistog stila, smisla za detalj, ironije, samoironije i duhovitih opservacija, jesu njegovi književni koreni, njegove poetike i prosedei. Naime, svu tu građu, građu i zaplete slične svakom porodičnom romanu, odnosno, sve te porodične figure, sentimente, patos, trivije, psihološke stereotipe, usplahirenu osećajnost, ono klišetizirano „otkivanje erosa“, sudbinske zaplete i „usud istorije“, romantizacije i fetišiziranje privatnih, familijarnih mitologija i istorijskih „legendi“ duha vremena - koji svaki porodični roman po definiciji poseduje - Veličković uspeva da oneobiči i ispripoveda iz jednog autentičnog i kreativnog ugla, ugla integrisanih poetika (primenjenih na književnost), miksa (mešalice) artističkih poetika i prosedea koje referiraju i komuniciraju sa estetikama transavangarde 60-ih, a koje se vrlo retko sreću u srpskoj, savremenoj književnoj praksi. Autorski pogled, naime, „intelektualna mehanizacija i svetonazor“, odnosno, po-etika romana Bela, ćao spoj su, tj. miks (intelektalni blender) prosedea i senzibiliteta, visokog pop arta i avant popa, novog (pop) književnog realizma, američkog andergraund stripa, postmodernog žurnalizma, kontrakulturnog senzibiliteta 60-ih i 70-ih godina 20. veka, potom stila, intelektualnog angažmana i estetike evropskog, novotalasnog, autorskog filma (Godar, Kavani, Petri), ideja i svetonazora Frankfurtske kritičke teorije društva, a nadasve umetničkih praksi i poetike umetničkog pokreta Fluxus (Džordž Mekjuanes, Jozef Bojs, Joko Ono, Džordž Breht, Robert Moris, Bob Vots... u bivšoj Jugoslaviji, u polju književnosti, poetike fluxusa najdoslednije je u svojim književnim tekstovima afirmisao Bora Ćosić, preko tzv. estetike Mixed Media).

Na tragu dakle, tih estetika i svetonazora nalazi se i Veličkovićev porodični roman kao pogled na istoriju Srbije i Jugoslavije u 20. veku, pogled koji je tako često u tekućim književno-fikcijskim interpretacijama ili statičan, pred-moderno realistički, socijalno i politički tipiziran, ili pak ideološki idealizovan i u književnom smislu sentimentalno-patetično klišeitiziran na već viđene likove i banalnu periodizaciju (pred-titovsku i post-titovsku). Veličković sve te događaje i sudbine kombinuje sa autofikcijom i pretvara ih - sasvim u duhu praksi i estetike fluxusa - u bufonijadu, pervertirani istorijski grand-ginjol i intelektualnu grotesku, kako „veliki mehanizam“ istorije 20. veka, tako i pojedinačne sudbine pripadnika ovdašnje porodice Kobac/Tomić.

Obavezno je, dakle, pročitati ovaj visoko pop-sofisticirani roman, koji, kao retko koji u savremenoj srpskoj književnoj produkciji, integriše u svoju po-etiku, senzibilitet i prosedee savremene neoavangardne umetnosti druge polovine 20. veka, i ideološko-kulturni horizont globalnog sveta pružajući autentičan, duhovit, ironičan i zabavan pogled na naše lokalne, palanačke, građanske i malograđanske sudbine, traume, opsesije i „horizonte“. Prvorazredna intelektualna zabava. A to i jeste smisao književnosti u „post-svega“ 21. veku.

Dragan Jovanović
danas.rs

Autor: Dušan Veličković

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Dušan Veličković

Dušan Veličković

Dušan Veličković bio je novinar i pisac. Autor je knjiga Slike sumnje, Amor mundi, Internacionala, Ðinđić – Lice mladosti, Srbija hardcore i Bela, ćao, kao i filmova Lenjin u pokretu, Smrtni ljudi, besmrtni zločini i Ðinđić, jedna životna priča. Dela su mu prevedena na više svetskih jezika. Priče iz knjiga Amor mundi i Internacionala predstavljene su u italijanskoj antologiji savremene srpske proze Casablanca serba. Bio je glavni urednik Nina (1993–1997) i nedeljnika Evropa (2007–2008). Bio je saradnik najuglednijih svetskih časopisa i novina i član Srpskog PEN centra, kao i član uređivačkog saveta američkog časopisa za evropsku književnost Absinthe. Dobitnik je Međunarodne nagrade za slobodu i žurnalizam u Napulju 2009. godine. Preminuo je 5. januara 2023. godine u Beogradu.

Bukmarker podkast, ep. 1 – Ivan Tokin: Pisanje mi je dalo život

Dobro došli u podkast Bukmarker! Gost prve epizode je pisac Ivan Tokin. Tokin je svoj prvi roman „Najnormalniji čovek na svetu“ objavio 2014. godine, usledili su „Pas“ (2017) i „Neli“ (2019) i zbirke kratke proze „Molekuli“ (2015) i „M2 Multiverzum“ (2018). Povod za naš razgovor bio je njegov posled

Pročitaj više

„Lusi“ u Novom Sadu

U utorak 25. novembra 2025 održano je predstavljanje romana „Lusi“ Bojana Savića Ostojića u novosadskoj knjižari Bulevar Books. Razgovor je vodila Vladislava Gordić Petković.   Kritičarka je naročito istakla značaj muzičke matrice u knjizi. Ta plejlista, delom reprodukovana na kraju romana, uglavnom

Pročitaj više

Upoznajte Mišiće, Veveriće i Surliće: Četvrti deo slikovnice „Srećne porodice“ Ane Grigorjev od 28. novembra u knjižarama

Serijal „Srećne porodice“ Ane Grigorjev čini četiri slikovnice za mališane koje ih uče lepim manirima, s pozitivnim primerima iz porodične svakodnevice. Čitaoci će upoznati ukupno 12 porodica koje žive u jednoj zgradi, i kroz njihove dogodovštine, uživaće u poučnim pričicama i divnim ilustracijama.

Pročitaj više

Noć knjige od 12. do 14. decembra!

Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 12. do 14. decembra 2025. godine, 33. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klubovima čitalaca, na 68 lokacija u 37 gradova u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs,

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844