Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Igor Marojević: Svet iz ugla žena

Igor Marojević, jedan od najznačajnijih srpskih savremenih pisaca, opisao je u novoj knjizi „Beograđanke“ ljubavne nesporazume, zbližavanja, iskušenja i želje različitih žena.

Njegove junakinje su majke, ljubavnice, devojke, profesionalci... ali sve su, pre svega, netipične Beograđanke. Na pitanje da li je bilo teško pisati knjigu iz ženske perspektive, odgovara da je u dva svoja romana pisao o ratu a da nije ratovao.

- Verujem da mnogo bolje poznajem Beograđanke od zemunskih ustaša, nacional-socijalista, četnika i partizana o kojima sam pisao u „Šnitu“. U poslednjih osam godina, otkako stvaram „Beograđanke“, upoznao sam mnogo žena različitih profila, pa sam pišući knjigu osvešćivao najupečatljivija od tih iskustava. Ne mislim samo na neka emotivna iskustva: uvek sam se više družio sa ženama nego s muškarcima jer mislim da su kvalitetniji deo društva.

Zašto?

- Srpski muškarci su devedesetih višestruko poraženi u ratu, a u 21. veku definitivno i ekonomski. Stoga mačizam kod nas sve više puca, a nasilje i psihopatski gestovi prema ženama su poslednja sredstva poslednjih mačista. Opet, žene mnogo više koriste intuiciju, što je jedini mogući model opstajanja u nejasna tranziciona vremena.

Da li će, onda, ovu knjigu čitati samo žene?

- One i onako znatno više čitaju prozu nego muškarci, pa i inače čine otprilike 75 odsto i moje publike. Rekao bih da je ovo knjiga za žene i za intuitivne muškarce.

Šta povezuje Beograđanke o kojima pišete?

- Jak individualitet, intuitivnost, borbenost... One su vredne i snažne i ne žele da se priklone pravilima kolektiva, imaju svoju priču. To su po meni prave Beograđanke. E sad, nekima mogu da zamerim što svoj perfektan fizički izgled često ne umeju ili ne žele da isprate ženstvenošću. Naše žene su znatno lepše od Špankinja ili mnogih Latinoamerikanki, ali su generalno manje ženstvene...

Hoće li književnost opstati u „konkurenciji“ estrade?

- Priče valja pisati pitko jer je takvo pismo deo duha vremena. Najznačajniji romansijeri današnjice pišu tako, a dublja značenja i reference čuvaju za drugi nivo čitanja. Savremeni pisac generalno piše za dve publike: za onu koja uživa u uzbudljivom sledu događaja, priči, identifikovanju sa junacima, projektovanju ličnih iskustava na njihova, a neko će se zadržati, na primer, na intertekstualnoj ili ironijskoj dimenziji štiva. Na kraju, ako se savremeni pisac ne otvori prema medijima i ne pokuša da komunicira sa svojim čitaocima, morao bi da ode u politiku, klanove ili autocenzuru ako ne bi želeo da bude potpuno anoniman.

Ovo nije politika nego batrganje

- Kulturna politika u Srbiji ne postoji. Ovo što sada nazivaju kulturnom politikom u je stvari batrganje između korupcije i mentalne inercije. Koncept ovdašnje politike je da birači budu što zaglupljeniji i što svedenijih ekonomskih i mentalnih potreba. Iz budžeta izdvajaju za kulturu 0,62 odsto. Bolje da nemamo budžet za kulturu nego da imamo takav.

Izvor: Blic
Autor: Aleksandar Nikolić

Autor: Igor Marojević

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Igor Marojević

Igor Marojević

Igor Marojević rođen je 1968. u Vrbasu. Diplomirao je Srpski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu i studirao master iz Svetske književnosti na Univerzitetu Autonoma u Barseloni. Objavio je Beogradsko petoknjižje: romane „Dvadeset četiri zida“ (1998, 2010), „Parter“ (2009), „Prave Beograđanke“ (2017) i „Tuđine“ (2018) i zbirku priča „Beograđanke“ (2014, šest izdanja), kao i četiri romana iz „Etnofikcije“, još nedovršene pentalogije: „Žega“ (2004, 2008), „Šnit“ (2007, 2008, 2014), „Majčina ruka“ (2011) i „Ostaci sveta“ (2020, 2022). Ostala dela: novela „Obmana boga“ (1997), zbirke priča „Tragači“ (2001), „Mediterani“ (2006, 2008) i „Sve za lepotu“ (izbor kratke proze, 2021), knjigu sociokulturnih eseja „Kroz glavu“ (2012) i „Roman o pijanstvima“ (2019). Napisao je i drame: „Nomadi“ (u produkciji barselonskog Instituta za teatar izvođena 2004. na katalonskom i španskom, na kojem je i napisana), „Tvrđava Evropa“ (prevod prethodnog komada sa španskog, BELEF 2008) i „Bar sam svoj čovek“ (Beogradsko dramsko pozorište 2009‒2011). Prema njegovom romanu „Dvadeset četiri zida“ istoimena pozorišna adaptacija izvođena je takođe u BDP, 2003/2004. Njegova dela objavljivana su na španskom, ukrajinskom, katalonskom, mađarskom, portugalskom, slovenačkom i makedonskom jeziku. Zastupljen u desetak reprezentativnih antologija srpske, ex-YU, južnoistočnoevropske i evropske kratke proze. Dobio je više od deset književnih nagrada, između ostalih Andrićevu, „Meša Selimović“, Nagradu grada Beograda, „Zlatni Beočug“, „Károly Szirmai“, Nagradu iz Fonda „Borislav Pekić“, „Desimir Tošić“… Izbor iz svojih književnih eseja sprema za zbirku pod radnim naslovom „Preteče“. Piše i knjigu pripovedaka „Granična stanja“. Preveo je preko 20 proznih knjiga sa španskog i katalonskog jezika. Član je Srpskog i Katalonskog PEN-a i Udruženja književnih prevodilaca Srbije te jedan od osnivača Srpskog književnog društva, preko kojeg od 2002. ostvaruje status samostalnog umetnika. Živi u Zemunu.

Bukmarker podkast, ep. 1 – Ivan Tokin: Pisanje mi je dalo život

Dobro došli u podkast Bukmarker! Gost prve epizode je pisac Ivan Tokin. Tokin je svoj prvi roman „Najnormalniji čovek na svetu“ objavio 2014. godine, usledili su „Pas“ (2017) i „Neli“ (2019) i zbirke kratke proze „Molekuli“ (2015) i „M2 Multiverzum“ (2018). Povod za naš razgovor bio je njegov posled

Pročitaj više

„Lusi“ u Novom Sadu

U utorak 25. novembra 2025 održano je predstavljanje romana „Lusi“ Bojana Savića Ostojića u novosadskoj knjižari Bulevar Books. Razgovor je vodila Vladislava Gordić Petković.   Kritičarka je naročito istakla značaj muzičke matrice u knjizi. Ta plejlista, delom reprodukovana na kraju romana, uglavnom

Pročitaj više

Upoznajte Mišiće, Veveriće i Surliće: Četvrti deo slikovnice „Srećne porodice“ Ane Grigorjev od 28. novembra u knjižarama

Serijal „Srećne porodice“ Ane Grigorjev čini četiri slikovnice za mališane koje ih uče lepim manirima, s pozitivnim primerima iz porodične svakodnevice. Čitaoci će upoznati ukupno 12 porodica koje žive u jednoj zgradi, i kroz njihove dogodovštine, uživaće u poučnim pričicama i divnim ilustracijama.

Pročitaj više

Noć knjige od 12. do 14. decembra!

Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 12. do 14. decembra 2025. godine, 33. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klubovima čitalaca, na 68 lokacija u 37 gradova u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs,

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844