Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Igor Marojević o knjizi „Prave Beograđanke“: „Žene su ogrubele, a muškarci impotentni“

Pojam dame i da li su i u kojoj meri opstale u 21. veku u Beogradu, tema je novog romana Igora Marojevića „Prave Beograđanke“.

- Opisivao sam žene koje se osećaju kao dame i Beograđanke i trude se da deluju kroz sopstveno viđenje oba pojma damstva. Postoji i njihovo negativno viđenje, predstavljeno u junakinji Nini Obradović koja vidi život kao pakao u kojem je damski propadati polako i dostojanstveno. Žene se trude da kroz radnju iznesu svoje viđenje tih pojmova, sopstveni sistem vrednosti i doživljaj ženstvenosti. Budući da verujem u dijalog autora i čitaoca nudim više mogućih odgovora, pa nek svaki čitalac u romanu nađe ženskog lik kog smatra pravom danom danas, ako ih uopšte ima - možda je i sam naslov ironičan – objašnjava Marojević i dodaje: - Nina  tvrdi da žena u Beogradu 21. veka ne sme da bude ženstvena jer bi je to oslabilo u borbenom propadanju. Zaista, savremene Beograđanke su za svetske pojmove u proseku veoma lepe ali su, usled svega što se događalo devedesetih i kasnije, dobrim delom ogrubele. Međutim, i pored ogromnog uticaja domaćih, u proseku najgorih medija čak i u regionu, neke žene poput junakinja „Pravih Beograđanki“ Emilije Reljić ili Georgine Kumanudić, pokušavaju da sačuvaju damske manire. 

Šta u stvari znači dama?

- Za mene kao građansko lice, ne pisca, dama je prefinjena i diskretna osoba ženskog pola koja polaže na manire, estetiku i jaka je posebno u nastojanjima da sačuva svoj sistem vrednosti onda kada je on ugrožen.

Nasuprot jake ženske figure stoji muškarac koji je slabašan i depresivan:

- Prosečan muškarac u današnjem Beogradu je ukupno slabašan, neretko impotentan, depresivan i uplašen jer je ekonomski poražen nakon što su muškarci koji su ratovali u ime srpstva izgubili četiri i po rata. Impotentnost je široka pojava u poraženim nacijama.

U romanu ima dosta kritike političke i medijske situacije u savremenoj Srbiji. Da li je to posledica piščevog ubeđenja da kao autor mora biti angažovan?

 - Ne mislim da pisac mora da bude uključen u politiku, ali mi kao druga krajnost nije bliska ni borhesovska apriorna apolitičnost. Ako politika tišti pisca trebalo bi da se angažuje na bilo koji način ali ne tako da bi doveo u pitanje korektan nastavak svog književnog rada; ako ga pak ne tišti, a piše o njoj, to nije moralno. Nije sve tako crno i belo. 

Izvukao deblji kraj:

- Pošao sam od sudbina nekoliko realnih Beograđanki koje su mi ispričale svoje priče, čiju sam istinitost od jednog trenutka izneverio za potrebe dramaturgije romana. Pošto sam se već poigravao tuđim sudbinama, naročito što sam ih stavio u kontekst savremenog Beograda koji lako priređuje neprijatnosti ogromnom broju svojih žitelja, odlučio sam da je moralno da uvedem i lika koji se zove kao ja i da on od svih junaka sa izrazitom pozadinom iz realnog života prođe na najgori način.

Autor: Mona Cukić
Napomena: puna verzija intervjua
Izvor: Kurir

Autor: Igor Marojević

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Igor Marojević

Igor Marojević

Igor Marojević rođen je 1968. u Vrbasu. Diplomirao je Srpski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu i studirao master iz Svetske književnosti na Univerzitetu Autonoma u Barseloni. Objavio je Beogradsko petoknjižje: romane „Dvadeset četiri zida“ (1998, 2010), „Parter“ (2009), „Prave Beograđanke“ (2017) i „Tuđine“ (2018) i zbirku priča „Beograđanke“ (2014, šest izdanja), kao i četiri romana iz „Etnofikcije“, još nedovršene pentalogije: „Žega“ (2004, 2008), „Šnit“ (2007, 2008, 2014), „Majčina ruka“ (2011) i „Ostaci sveta“ (2020, 2022). Ostala dela: novela „Obmana boga“ (1997), zbirke priča „Tragači“ (2001), „Mediterani“ (2006, 2008) i „Sve za lepotu“ (izbor kratke proze, 2021), knjigu sociokulturnih eseja „Kroz glavu“ (2012) i „Roman o pijanstvima“ (2019). Napisao je i drame: „Nomadi“ (u produkciji barselonskog Instituta za teatar izvođena 2004. na katalonskom i španskom, na kojem je i napisana), „Tvrđava Evropa“ (prevod prethodnog komada sa španskog, BELEF 2008) i „Bar sam svoj čovek“ (Beogradsko dramsko pozorište 2009‒2011). Prema njegovom romanu „Dvadeset četiri zida“ istoimena pozorišna adaptacija izvođena je takođe u BDP, 2003/2004. Njegova dela objavljivana su na španskom, ukrajinskom, katalonskom, mađarskom, portugalskom, slovenačkom i makedonskom jeziku. Zastupljen u desetak reprezentativnih antologija srpske, ex-YU, južnoistočnoevropske i evropske kratke proze. Dobio je više od deset književnih nagrada, između ostalih Andrićevu, „Meša Selimović“, Nagradu grada Beograda, „Zlatni Beočug“, „Károly Szirmai“, Nagradu iz Fonda „Borislav Pekić“, „Desimir Tošić“… Izbor iz svojih književnih eseja sprema za zbirku pod radnim naslovom „Preteče“. Piše i knjigu pripovedaka „Granična stanja“. Preveo je preko 20 proznih knjiga sa španskog i katalonskog jezika. Član je Srpskog i Katalonskog PEN-a i Udruženja književnih prevodilaca Srbije te jedan od osnivača Srpskog književnog društva, preko kojeg od 2002. ostvaruje status samostalnog umetnika. Živi u Zemunu.

Bukmarker podkast, ep. 1 – Ivan Tokin: Pisanje mi je dalo život

Dobro došli u podkast Bukmarker! Gost prve epizode je pisac Ivan Tokin. Tokin je svoj prvi roman „Najnormalniji čovek na svetu“ objavio 2014. godine, usledili su „Pas“ (2017) i „Neli“ (2019) i zbirke kratke proze „Molekuli“ (2015) i „M2 Multiverzum“ (2018). Povod za naš razgovor bio je njegov posled

Pročitaj više

„Lusi“ u Novom Sadu

U utorak 25. novembra 2025 održano je predstavljanje romana „Lusi“ Bojana Savića Ostojića u novosadskoj knjižari Bulevar Books. Razgovor je vodila Vladislava Gordić Petković.   Kritičarka je naročito istakla značaj muzičke matrice u knjizi. Ta plejlista, delom reprodukovana na kraju romana, uglavnom

Pročitaj više

Upoznajte Mišiće, Veveriće i Surliće: Četvrti deo slikovnice „Srećne porodice“ Ane Grigorjev od 28. novembra u knjižarama

Serijal „Srećne porodice“ Ane Grigorjev čini četiri slikovnice za mališane koje ih uče lepim manirima, s pozitivnim primerima iz porodične svakodnevice. Čitaoci će upoznati ukupno 12 porodica koje žive u jednoj zgradi, i kroz njihove dogodovštine, uživaće u poučnim pričicama i divnim ilustracijama.

Pročitaj više

Noć knjige od 12. do 14. decembra!

Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 12. do 14. decembra 2025. godine, 33. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klubovima čitalaca, na 68 lokacija u 37 gradova u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs,

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844