Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Goran Marković o studentima i pesmi „Cveta trešnja u planini“ iz kultnog filma „Sabirni centar“

Goran Marković, reditelj i profesor emeritus, kada je prvi put čuo pesmu „Cveta trešnja u planini“, znao je da je to – to, i da će ona biti glavna muzička tema njegovog filma „Sabirni centar“.
DSC0471821
Nije, međutim, mogao da pretpostavi da će ta pesma postati i himna komemorativnog skupa održanog 1. novembra u Novom Sadu, kada je Pop Hor Radio ispred železničke stanice izveo ovu kompoziciju.

Kako je to doživeo, koju je funkciju pesma imala u filmu „Sabirni centar“, Goran Marković govori za Danas, a mi vam prenosimo deo razgovora.

Da li Vas je iznenadilo izvođenje pesme „Cveta trešnja u planini“ iz Vašeg filma „Sabirni centar“ na komemorativnom skupu u Novom Sadu? Kako ste doživeli taj trenutak?

Iznenadilo me je, kako ne, niko me nije obavestio da će biti upotrebljena u tako važnom času u kome se obeležavala godišnjica tragedije u Novom Sadu i studentskog bunta koji je iz osnova promenio naše društvo. Kada sam čuo prve akorde, naježio sam se i krenule su mi suze.

Izvođenje ove pesme u Novom Sadu za mnoge je bio izuzetno emotivan trenutak. Zašto baš tada? Šta je to u njenom tekstu i melodiji izazvalo tako snažnu reakciju, koja i dalje ne jenjava?

To je jedna jako nežna pesma. Stihovi Duška Kovačevića i muzika Zorana Simjanovića pogodili su svakog u srce. A trenutak u kome se ona našla pojačao je stostruko njen značaj. Odjednom, to nije bila samo numera iz jednog filma – postala je, na neki način, himna tog tužnog skupa.

Koju funkciju je pesma „Cveta trešnja u planini“ imala u „Sabirnom centru“? Sećate li se šta ste njome želeli da postignete kada ste je uveli u određenu scenu filma?

Ona je izražavala nostalgiju koju svi osećamo prema našim pokojnicima; htela je da to osećanje muzički i vizuelno nekako izrazi. Obično je posmrtna muzika mračna i patetična, a u ovom filmu ona je trebalo da deluje letargično, kao sećanje koje ne prestaje.
sabirni-centar
Važan deo te pesme čini muzika koju je komponovao Zoran Simjanović. Sećate li se svoje prve reakcije kada ste je čuli i kako pamtite saradnju sa Simjanovićem?

Kada je Duško doneo tekst pesme, Zoran je seo za klavir i odmah počeo da improvizuje, pevušeći usput reči koje je imao ispred sebe. Malo-pomalo, te reči i melodija su se pronalazile i postajale jedno. Znali smo da je to – to.

Koliko je za Anicu Dobru bilo zahtevno izvođenje te pesme?

Ona je izvanredna glumica, ali zna i da odlično peva – to smo znali. Još kao dete pevala je u horu „Kolibri“. Uz to, ima poseban sopran koji ne liči na druge. Kada smo napravili prvi snimak, bili smo dirnuti i to je odredilo osnovni ton priče. Instrumentalni deo postao je glavna tema celog filma.

Kada je Kinoteka digitalizovala „Sabirni centar“, rekli ste da je stanje glavnog junaka – profesora i arheologa, između života i smrti – slično onome što većina ljudi ovde poslednju deceniju i više živi. Da li danas film i pesmu sagledavate iz drugačije perspektive?

Mi smo do pojave studentskog bunta od pre godinu dana imali Sabirni centar ovde, na zemlji. Ljudi su ličili na žive mrtvace, zombije, bez osećanja, bez solidarnosti, nezainteresovani za druge i okrenuti samo sebi i svom preživljavanju. U međuvremenu se situacija obrnula. Zagrljaji i poljupci koje su mladi ljudi delili širom Srbije reanimirali su uspavana, potisnuta i, rekao bih, od režima zabranjena osećanja. Probudili smo se u drugom svetu. Ubijenih 16 ljudi u Novom Sadu položili su živote za našu budućnost. Nažalost, oni to nikada neće saznati.

Kako biste voleli da ova pesma i Vaš film žive u budućnosti?

Film će ostati, izgleda da ne stari, a i pesma je za sva vremena. Što se mene tiče, napravio sam nekoliko filmova sa pesmama koje su ostale, ali ne verujem da ću ikada više snimati. Ćaci mi ne daju da radim, a ja u međuvremenu starim. Možda nešto u „Sabirnom centru“?


Integralnu verziju intervjua možete pročitati ovde.

Autor: Aleksandra Ćuk
Izvor: danas.rs

Autor: Goran Marković

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Goran Marković

Goran Marković

<p style="text-align: justify">Goran Marković je rođen 1946. u Beogradu, od roditelja Olivere i Radeta, poznatih dramskih umetnika. Posle završene osnovne škole i gimnazije u svom rodnom gradu odlazi na studije u Prag, u Čehoslovačku. Tamo od 1965. do 1970, na poznatom Filmskom fakultetu pri Univerzitetu umetničkih muza (FAMU), studira, diplomira i magistrira filmsku režiju.<br /> <br /> Posle završenih studija, od 1970. do 1976, radi za televiziju dokumentarne filmove. Snimio je oko pedeset filmova, od kojih se neki izdvajaju svojom provokativnom formom i smelim sadržajima.<br /> <br /> Od 1976. godine počinje da se bavi pisanjem i režiranjem igranih filmova. Do sada ih je snimio petnaest, uglavnom po sopstvenim scenarijima, uključujući i tri televizijske serije.<br /> <br /> Od 1978. godine radi na FDU, gde je počeo kao asistent pripravnik kod profesora Radoša Novakovića. U toku svog rada na ovom fakultetu bio je docent na predmetu rad sa glumcima, zatim redovni profesor predmeta filmska režija, da bi se penzionisao u zvanju profesora emeritusa. U jednom periodu je bio šef katedre odseka Filmske i televizijske režije kao i predsednik Saveta fakulteta. Godine 1984. i 2018. gostuje kao predavač na Columbia University u Njujorku. Od 2010. do 2012. godine gostujući je profesor na Fakultetu dramskih umetnosti u Banskoj Bistrici u Slovačkoj. Od 2017. godine predaje predmet Poetike velikih reditelja na doktorskim studijama Akademije umetnosti u Novom Sadu i na FDU u Beogradu. Takođe je mentor doktorandima na ovim fakultetima.<br /> <br /> Do sada su u Francuskoj prikazane tri retrospektive filmova Gorana Markovića: u La Rošelu 1986, u Monpeljeu 1988, u Strazburu 1991. godine. Na velikoj retrospektivi Jugoslovenskog filma organizovanoj u Centru <em>Pompidu </em>u Parizu 1987. godine, Goran Marković je bio predstavljen sa četiri filma. Retrospektive svih filmova ovog autora u 2002. godini prikazali su Međunarodni filmski festival u Roterdamu, Kinoteka u Ljubljani i Kinoteka u Zagrebu. Godine 2008. prikazana je retrospektiva njegovih filmova u Kijevu.<br /> <br /> Na Međunarodnom filmskom festivalu u Monpeljeu, u Francuskoj, Goran Marković je 1992. godine bio predsednik međunarodnog žirija. Bio je član međunarodnog žirija na internacionalnom festivalu u Solunu, u Grčkoj, 1995. godine, na međunarodnom filmskom festivalu u Jerusalimu, u Izraelu, 2009. godine, i na međunarodnom internacionalnom festivalu u Orenburgu, u Rusiji, 2013. godine. Mnogo puta je bio član žirija filmskih i pozorišnih festivala u Jugoslaviji i Srbiji.<br /> <br /> Od 1986. godine počinje da režira u pozorištu i piše pozorišne komade. Napisao je jedanaest pozorišnih komada i režirao isto toliko predstava po svojim i tuđim tekstovima. Njegova <em>Turneja </em>nagrađena je Sterijinom nagradom za najbolji dramski tekst na Sterijinom pozorju 1997. godine.<br /> <br /> Dva puta je nagrađen godišnjom Nagradom grada Beograda za oblast kinematografije, 1983. godine za film <em>Variola vera</em> i 2001. godine za film <em>Kordon</em>. Od 1986. Goran Marković predstavljen je u <em>Rečniku filma</em> (<em>Librairie Larousse</em>), a od 2007. godine u obimnom vodiču istaknutih svetskih reditelja <em>501 filmski reditelj</em> (<em>Barron's Educational Series, Inc.</em>). Filmski centar Srbije je izdao monografiju o ovom autoru pod naslovom <em>Nacionalna klasa</em>. Nagradu za životno delo dobio je od Udruženja filmskih umetnika Srbije. Na Festivalu filmskog scenarija u Vrnjačkoj banji 2021. dobio je nagradu za životno delo <em>Zlatno pero Gordana Mihića</em>, a iste godine nagradu za životno delo <em>Živojin Pavlović</em> na Festivalu filmske režije u Leskovcu. Na Festivalu autorskog filma u Beogradu 2022. godine takođe je dobio nagradu za životno delo. Na festivalu u Motovunu, u Hrvatskoj, iste godine dobio je počasnu nagradu <em>Maverick</em>, koja se dodeljuje za kinematografsku hrabrost i širenje granica filmskog izražavanja. Godine 2012. odlikovan je francuskim ordenom <em>Officier dans l&rsquo;ordre des Arts et des Lettres</em>.<br /> <br /> Napisao je deset knjiga: četiri romana (<em>Tito i ja</em>, 1992; <em>Beogradski trio</em>, 2018 &ndash; najuži izbor za Ninovu nagradu; <em>Doktor D.</em>, 2022. i <em>Zavod</em>, 2024), prozne knjige <em>Češka škola ne postoji</em>, 1990; <em>Male tajne</em>, 2008; <em>Tri priče o samoubicama</em>, 2015. i <em>Izmišljeni život</em>, 2017; dnevnik <em>Godina dana</em>, 2000; i zbirku drama <em>Drame</em>, 1997.<br /> <br /> Foto: ©Mitar Mitrović</p>

O velikim-malim osećanjima na promociji Jelice Greganović drugog dana manifestacije Dečji dani kulture

Serijal za sada broji tri knjige „Bau-Bau“ (o strahu), „Gde živi ljubav“ (o ljubavi) i „Svitac Svetozar“ (o ljutnji), a u pripremi je i četvrta, u kojoj će kroz lik Tužne Vrbe Vesele biti predstavljena tuga.

Pročitaj više

O životu, vrlini i moći razuma: „Meditacije ili Samom sebi“ Marka Aurelija u prodaji od 5. marta

Remek-delo praktične filozofije „Meditacije ili Samom sebi“ poslednjeg rimskog cara Marka Aurelija, sa izuzetnim predgovorom Vladete Jankovića, nudi dragocene uvide o životu, vrlini i moći razuma. Meditacije koje je napisao u poslednjim godinama svojih vojnih pohoda sadrže privatna

Pročitaj više

Igrajmo se bojama: Veliki posteri za bojenje „U zoo-vrtu“ i „U luna-parku“ u prodaji od 5. marta

Čuješ li tutnjavu vozića i muziku sa ringišpila? Mmm, zamirisale su kokice u luna-parku! Okupi društvo pa pođite različitim stazama zoo-vrta. Pauza je u bistrou! Razvij veliku bojanku, zgrabi bojice i gledaj kako luna-park ili zoo-vrt oživljavaju pod tvojom rukom. Prati primer ili svojoj

Pročitaj više

Za kreativnu zabavu – bojanke „Šareni trenuci“ u prodaji od 5. marta

Uz prelepe bojanke „Šareni trenuci: Razvedri dan bojama!“ i „Šareni trenuci: Zabava u svim bojama!“ pred vama su sati zabave sa vašim mališanima. Ove bojanke sadrže raznovrsne ilustracije prilagođene deci, od životinja do zabavnih likova i predmeta iz svakodnevnog života. Pružaju

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com