Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Filipa Gregori govori o tome zašto je mrzela istoriju u školi

Nakon 27 istorijskih romana, Filipa Gregori je neko ko zna šta znači učiti iz prošlosti – posebno kada je reč o usklađivanju izazova savremenog života. Razgovarali smo sa njom o inspiraciji koja stoji iza njenog pisanja.

Naša ne tako daleka prošlost

„Danas smo mnogo sličniji Tjudorovima nego što smo to dugo bili“, kaže Filipa Gregori. „Period Tjudorovih je bilo vreme intenzivnih promena, a mi smo sada u takvom vremenu. Reformacija je odvojila Englesku od Evrope, a mi smo sada doneli odluku koja je delimično ide u istom tom pravcu. Ako želite da čitate istoriju zbog paralela sa savremenim životom, uočićete mnogo sličnosti.“

Istorija je zaboravila žene

Još od objavljivanja prvog romana 1987. godine, ova šezdesetčetvorogodišnja autorka i istoričarka je u fokus stvaljala realtivno nepoznate istorijske ličnosti.

Roman „Druga Bolenova kći“ iz 2001. godine nam je prikazao Meri Bolen, sestru Ane Bolen; majka Edvarda V, Elizabet Vudvil, bila je heroina „Bele kraljice“ iz 2009. godine. „Svaki put kada istražujem za jednu knjigu, to me odvede do sledeće“, rekla je. „Zadržala sam se u periodu Tjudorovih ne zato što sam odlučila da ostanem u tom vremenu već zbog toga što sam neprestano pronalazila nekoga o kome želim da pišem.“

Te osobe su najčešće bile žene. One su takođe i žene koje su igrale ključne uloge u razvoju britanske monarhije i nacije, a ipak su marginalizovane – ili potpuno preskočene u tradicionalnim istorijskim knjigama. Kako li autorka uspeva da otkrije nešto o njima?

„Na neki način, to je neverovatno jednostavno“, kaže. „Mnogo čitam – sve, od neobljavljenih doktorata do malih eseja u novinama. Za roman o Margaret Tjudor sam morala da čitam uglavnom knjige o njenom sinu i suprugu kako bih došla do bilo kakvog materijala o njoj.“

Rezultat je to da se Filipa često navodi kao neko ko je dao glas ženama u istoriji – a čak je i uticala na istorijske zapise. Sve to je počelo činjenicom da pre nego što je napisala „Drugu Bolenovu kći“ (od koje je kasnije nastao holivudski film sa Natali Portman i Skarlet Johanson), gotovo da nije bilo štiva o Meri Bolen. Danas postoje bar tri njene biografije, a jednostavna pretraga na Guglu daje impresivnih 406 hiljada rezultata.

„Istorija koja se uči u školama je dosadna“

Redefinisanje istorijskih zapisa je sjajna stvar, posebno kada se ima u vidu da je Filipa Gregori iz istorije jedva imala prolaznu ocenu u školi.

„Mislim da je istorija u školama nepodnošljivo dosadna“, smeje se autorka. „Bilo mi je dosadno dok sam je učila i mislim da se nije dovoljno popravila. Vlada smatra da treba da pokušamo tako što ćemo uključiti građanske vrline. Ali to nije uloga istorije. Poenta učenja istorije je da budete očarani njome.“

I kako bi ona promenila način predavanja istorije? „Hvala Bogu pa to nije moj posao“, uzviknula je. „Ja bih počela od sadašnjosti i vraćala se u prošlost. Rekla bih deci: ’Pričajte mi o svojim roditeljima. Pričajte mi o njihovim roditeljima. Gde su odrasli? Odakle potiču? Čime se bave?’. Tako možete dedukcijom shvatiti, na primer, da je 80% predaka tog razreda radilo u rudniku uglja jer je reč o rudarskom mestu. Zatim se upuštate u istoriju rudarstva, viktorijanski period i industrijsku revoluciju. Na taj način bi deca mogla da shvate zašto ih to zanima – jer su sinovi i kćerke tih vremena.“

„Jedna od oblasti istorijskog istraživanja koja se najviše razvija jeste ona koju sprovode obični ljudi u potrazi za porodičnom istorijom“, kaže autorka. „Ljude zaista zanima njihova istorija.“

Izvor: readersdigest.co.uk
Prevod: Dragan Matković
Foto: James Stuart

Autor: Filipa Gregori

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Filipa Gregori

Filipa Gregori

Rođena je u Keniji 1954. U drugoj godini se sa porodicom preselila u Englesku u Bristol. Diplomirala je engleski jezik i istoriju na univerzitetu u Saseksu. Radila je kao novinar na BBC-ju. Njeno akademsko poznavanje istorije poslužilo joj je kao sjajna osnova za istorijske romane iz perioda Tjudora i XVIII veka. Druga Bolenova kći objavljena je 2002. i adaptirana je za BBC-jev revolucionarni novi pristup filmovanja istorijskih romana. Iste godine dobila je Parkerer romantic novel award za svoj roman Druga Bolenova kći. Prava za film je kupio Miramax. Knjiga je postala bestseler u Australiji i Novom Zelandu. Živi sa porodicom na maloj farmi u severnoj Engleskoj. Pored pisanja intenzivno se bavi humanitarnim radom, ali i pisanjem kritika, prikaza i priča za više novina i magazina u Velikoj Britaniji. U slobodno vreme se bavi baštovanstvom, skijanjem, mnogo šeta i čita. Godinama unazad bila je član žirija za uglednu Vitbredovu književnu nagradu. Filipa Gregori uživa veliku popularnost i poštovanje među istoričarima, poznavaocima i ljubiteljima gotičke književnosti XVIII veka. Foto: Santi U

Bukmarker podkast, ep. 1 – Ivan Tokin: Pisanje mi je dalo život

Dobro došli u podkast Bukmarker! Gost prve epizode je pisac Ivan Tokin. Tokin je svoj prvi roman „Najnormalniji čovek na svetu“ objavio 2014. godine, usledili su „Pas“ (2017) i „Neli“ (2019) i zbirke kratke proze „Molekuli“ (2015) i „M2 Multiverzum“ (2018). Povod za naš razgovor bio je njegov posled

Pročitaj više

„Lusi“ u Novom Sadu

U utorak 25. novembra 2025 održano je predstavljanje romana „Lusi“ Bojana Savića Ostojića u novosadskoj knjižari Bulevar Books. Razgovor je vodila Vladislava Gordić Petković.   Kritičarka je naročito istakla značaj muzičke matrice u knjizi. Ta plejlista, delom reprodukovana na kraju romana, uglavnom

Pročitaj više

Upoznajte Mišiće, Veveriće i Surliće: Četvrti deo slikovnice „Srećne porodice“ Ane Grigorjev od 28. novembra u knjižarama

Serijal „Srećne porodice“ Ane Grigorjev čini četiri slikovnice za mališane koje ih uče lepim manirima, s pozitivnim primerima iz porodične svakodnevice. Čitaoci će upoznati ukupno 12 porodica koje žive u jednoj zgradi, i kroz njihove dogodovštine, uživaće u poučnim pričicama i divnim ilustracijama.

Pročitaj više

Noć knjige od 12. do 14. decembra!

Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 12. do 14. decembra 2025. godine, 33. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klubovima čitalaca, na 68 lokacija u 37 gradova u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs,

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844