Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Evo ko je ubica! Prikaz romana „Žena s drugog kata“ Jurice Pavičića

Da li nešto može biti uzbudljivije od detektivskog romana u kome maltene do samog kraja ne znamo ko je krivac?

Može – roman u kome već na prvoj stranici znamo ko je krivac.

A još je uzbudljivije i šokantnije kad je ta krivica – ubistvo.

Jurica Pavičić nije prvi pisac koji je roman zasnovao na tom principu, ali i pored brojnih uzora i ranijih primera kako se ovakvo delo koncipira, ipak se u slučaju Pavičićevog romana „Žena s drugog kata“ nedvosmisleno oseća autorova originalnost i njegov lični pečat.

Naravno, da bi delo bilo zanimljivo i uzbudljivo, ne može se sve najedanput predočiti i otkriti čitaocima, nešto mora ostati i za docnija poglavlja, a na kraju krajeva, u tome i jeste ključ za privlačenje čitaočeve pažnje i za stvaranje njegove potrebe da ne ispusti knjigu iz ruke dok ne pročita i poslednju stranicu.

I kao što to često biva sa detektivskim romanima, čitalac najviše razmišlja i rekonstruiše radnju tek kad zaklopi korice, neretko se i vrativši na pojedina poglavlja ne bi li iznova pročitao ono što mu prvom prilikom nije ni delovalo kao bitno u razvoju zapleta.

Iako je na samom početku nedvosmisleno rekao čitaocima da je njegova junakinja Bruna osvedočeni ubica, Pavičić je samu radnju ipak formalno zasnovao na principu detektivskog romana, samo što se u ovom slučaju ne razotkriva postepeno izvršilac zločina, nego motiv i način na koji je zločin izvršen.

I ništa nije manje uzbudljivije što znamo ubicu a ne znamo kako je to postao nego što bi bilo uzbudljivo da situacija obrnuta, odnosno da znamo koji je bio ishod zločina a da ne znamo ime ubice.

Dešava se da zlonamerni čitaoci detektivskih romana svojeručno ispod naslova napišu ko je ubica i da tako degradiranu knjigu vrate u biblioteku – verujući da su time uskratili užitak svim budućim čitaocima.

Međutim, sve i kad bi neko hteo tako da postupi sa Pavičićevim romanom, ne bi time mnogo postigao, jer ubica je dobro poznat čitaocima već na početku, a za ispisivanje motiva zločina trebalo bi više od jedne stranice.

Stoga je i naslov ovog prikaza jedna mala šala i poigravanje sa klikabilnošću, jer otkrivanje imena zločinca nije u ovom slučaju nikakav spojler – naprotiv, baš se u tom saznanju krije suština romana, tim pre što su sve ovo dosad bile puke formalnosti, kao što je i fabula zasnovana na detektivskim zapletima takođe jedna formalnost, a suština nije toliko u samom zločinu, već u onome što mu je prethodilo, pri čemu se naročito misli na sve one životne detalje koji naizgled deluju nebitno i za koje se misli da ne ostavljaju nikakvog traga na dušu i ponašanje osobe koja ih proživljava.

Iako sve vreme zadržava nepristrasnost i nikada ne staje na stranu ubice, Pavičić kao pripovedač toliko prodire u podsvest svoje junakinje da ćemo neretko pomisliti kako je pripovedanje u prvom licu, i to upravo iz ugla same Brune, koja je svojim postupkom pokazala na koliko se pogrešan način borila za svoje pravo da ne ostane zauvek u senci onih što obitavaju na prvom spratu.

Tako je Pavičić uspeo da istovremeno izazove kod čitalaca simpatije za svoju junakinju, ali i da na njenom primeru pokaže da se sa drugog sprata ne može zlodelima stići do prvog, nego da se time zapravo gubi cela kuća.

I zato je „Žena s drugog kata“ mnogo više od kriminalistike i zločina kao pojma – ovo je priča o trovanju mržnjom, ali i o isceljenju, tako da čitalac prolazi zajedno sa Pavičićevom junakinjom Brunom celokupni put katarze, pa će se na kraju toliko sroditi sa njom da će sigurno poželeti da ona i ne bude ubica – a možda će tom svom osećaju i poverovati.

Autor: Dušan Milijić

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Jurica Pavičić

Jurica Pavičić

<p style="text-align: justify">Jurica Pavičić (1965, Split), pisac, kolumnista, scenarista, filmski kritičar. Godine 1992. nagrađen je nacionalnom nagradom za filmsku kritiku &bdquo;Vladimir Vuković&ldquo;. Od 1994. piše u različitim novinama nedeljnu kolumnu <em>Vijesti iz Liliputa</em>, u kojoj secira društvo, politiku i kulturu ratne i posleratne Hrvatske. Za tekstove iz te serije 1996. dobija Nagradu nacionalnog novinarskog društva &bdquo;Marija Jurić Zagorka&ldquo;, 2002. Nagradu za doprinos novinarstvu &bdquo;Veselko Tenžera&ldquo;, a 2007. Nagradu &bdquo;Miljenko Smoje&ldquo; <em>Slobodne Dalmacije</em>. Kolumna danas izlazi u <em>Jutarnjem listu</em>.<br /> <br /> Kao književnik debitovao je 1997. socijalnim trilerom <em>Ovce od gipsa</em>, u kojem problematizuje tematiku ratnog zločina u ambijentu ratnog Splita godine 1992. Po istom romanu snimljen je i film u režiji Vinka Brešana <em>Svjedoci</em>, koji je uvršten u konkurenciju filmskog festivala u Berlinu, gde je nagrađen i ekumenskom nagradom. Za scenario tog filma Pavičić je 2003. nagrađen Velikom zlatnom arenom festivala u Puli.<br /> <br /> Napisao je i romane: <em>Nedjeljni prijatelj</em> (2000), <em>Minuta 88 </em>(2002), <em>Kuća njene majke</em> (2005), <em>Crvenkapica</em> (2006), <em>Žena s drugog kata</em> (2015), <em>Crvena voda</em> (2017) i <em>Prometejev sin</em> (2020); zbirke priča: <em>Patrola na cesti</em> (2008, po čijoj naslovnoj priči je snimljena mini-serija u režiji Zvonimira Jurića), <em>Brod u dvorištu</em> (2013) i <em>Skupljač zmija</em> (izbor najboljih priča s pogovorom Dragana Velikića, 2019); monografije: <em>Hrvatski fantastičari &ndash; jedna književna generacija </em>(2000), <em>Postjugoslavenski film &ndash; stil i ideologija</em> (2011) i <em>Klasici hrvatskog filma jugoslavenskog razdoblja</em> (2017); zbirke eseja i kolumni: <em>Vijesti iz Liliputa</em> (2001), <em>Split by Night</em> (2003), <em>Nove vijesti iz Liliputa</em> ( 2011), <em>Knjiga o jugu</em> (2018).<br /> <br /> Foto:&nbsp;Duje Klarić</p>

O velikim-malim osećanjima na promociji Jelice Greganović drugog dana manifestacije Dečji dani kulture

Serijal za sada broji tri knjige „Bau-Bau“ (o strahu), „Gde živi ljubav“ (o ljubavi) i „Svitac Svetozar“ (o ljutnji), a u pripremi je i četvrta, u kojoj će kroz lik Tužne Vrbe Vesele biti predstavljena tuga.

Pročitaj više

O životu, vrlini i moći razuma: „Meditacije ili Samom sebi“ Marka Aurelija u prodaji od 5. marta

Remek-delo praktične filozofije „Meditacije ili Samom sebi“ poslednjeg rimskog cara Marka Aurelija, sa izuzetnim predgovorom Vladete Jankovića, nudi dragocene uvide o životu, vrlini i moći razuma. Meditacije koje je napisao u poslednjim godinama svojih vojnih pohoda sadrže privatna

Pročitaj više

Igrajmo se bojama: Veliki posteri za bojenje „U zoo-vrtu“ i „U luna-parku“ u prodaji od 5. marta

Čuješ li tutnjavu vozića i muziku sa ringišpila? Mmm, zamirisale su kokice u luna-parku! Okupi društvo pa pođite različitim stazama zoo-vrta. Pauza je u bistrou! Razvij veliku bojanku, zgrabi bojice i gledaj kako luna-park ili zoo-vrt oživljavaju pod tvojom rukom. Prati primer ili svojoj

Pročitaj više

Za kreativnu zabavu – bojanke „Šareni trenuci“ u prodaji od 5. marta

Uz prelepe bojanke „Šareni trenuci: Razvedri dan bojama!“ i „Šareni trenuci: Zabava u svim bojama!“ pred vama su sati zabave sa vašim mališanima. Ove bojanke sadrže raznovrsne ilustracije prilagođene deci, od životinja do zabavnih likova i predmeta iz svakodnevnog života. Pružaju

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com