Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Enes Halilović o Vitalovoj nagradi za književnost, novinarstvu, Bajri Župiću...

Vi ste godinama unazad hvaljen pisac, i dobili ste mnogo nagrada, a kao da je najviše pažnje sada usmereno na vas nakon Vitalove nagrade, da li se to samo čini?

Mnoge nagrade su obesmišljene, devastirane, poharane i zloupotrebljene burazerskim odlučivanjem, kafanskim lobiranjem i drugarskim, interesnim protekcijama. Svi to vide. Vitalova nagrada se pokazala kao priznanje imuno na sitnosopstveničke smicalice i igrice tipa: ja tebi, ti meni. Mislim da samo dobre knjige mogu da ponesu nagrade i drago mi je što je roman „Ljudi bez grobova“ veoma čitan. Poklopilo se sa romanom i to da Laguna u ovoj pandemiji ne prestaje da se približava čitaocima na različite načine. Vidimo da knjiga nije mrtva. Radio, novine, TV, računar i telefon nisu pobedili knjigu.

Predivna biografska crta je da ste skupili toliki broj narodnih zagonetaka, što dokazuje da skupljanje narodnih mudrosti nije bilo rezervisano za zanimanje prošlosti bez šanse za prekvalifikaciju?

Nikada nije bilo mnogo zagonetaka; to je retka vrsta. Možda ih je najviše bilo u Indiji, među Romima, u Rumuniji i u Turskoj. Mnogo je više izreka i poslovica. Ja sam te zagonetke skupljao uzgred, uz novinarski posao, radio sam reportaže, pričao sa ljudima i dešavalo se da zabeležim neku zagonetku. Posle je to postalo moja strast, upoređivao sam zagonetke sa zagonetkama raznih naroda iz sveta. Uporednu analizu sam radio sa suprugom. Nakon objavljivanja knjige zabeležio sam još dve zagonetke koje bih negde ubacio u drugo izdanje. Ne razmišljam mnogo o tome. Zagonetanje je još uvek živo, ali je problem što školski sistem ne podržava zagonetku kao kompleksnu formu. Vrlo je malo zagonetaka u udžbenicima.

Šta vam je bilo zanimljivo u novinarstvu? Da li je to prva pomoć piscima jer se od knjiga ovde ne živi, ili je bila i strast? Kako danas gledate na novinarstvo u Srbiji?

Bilo je plemenito reći istinu. Uvek je poželjno reći istinu. Javiti ono što drugi ne smeju ili neće. Mogao bih da se ponosim kakav sam novinar bio, u kakvim teškim okolnostima, koliko sam pisao o kriminalu, pljačkaškoj privatizaciji, političkom besmislu, spletkama i zakulisnim radnjama. Ali, zbog nečega, izbegavam da pričam o tome. Želeo bih da se moja deca ne bave novinarstvom, mada im ne bih stao na put. Novinarstvo je plemenito zanimanje, ali je to posao – sve više uviđam – kojim treba da se bave isključivo hladnokrvni ljudi. U novinarstvu je bilo najzanimljivije to što možeš da vidiš kako pulsira društvo, pre drugih to vidiš, ali mene je rastuživala nemoć novinara – gledaš neku spletku na ulici, gledaš frku, vidiš da je naručeno, prepoznaješ kako će se na osnovu te vesti sutra oblikovati javno mnjenje. To me je užasavalo, ta nemoć novinara da samim akterima objasni da su zbog nekog ili nečeg zloupotrebljeni. Što se novinarstva u Srbiji tiče, mogu reći da još uvek postoje novinari i postoje mediji. Nema ih mnogo, ali postoje. Potrebno nam je sada da kao društvo pokušamo da mlade ljude navedemo da čitaju dobra glasila. Jedan od puteva je sigurno i vaš put, to literarno novinarstvo koje ide uz knjigu.

Jedan moj drug partizanovac je iz vaše knjige „Ljudi bez grobova" izvukao rečenicu o Bajri Župiću. Da li ste ga gledali uživo?

Da, gledao sam ga kao dečak dok je igrao za Novi Pazar, a nekada sam navijao za Partizan i svi mi smo voleli njegov stil igre; bio je borac, muški je igrao, ali nije bio grub, jer nikad nije dobio crveni karton. Bilo je nečeg viteškog u njegovoj borbi. Kasnije sam ga upoznao i mogu reći da je prijatan čovek koji zna mnogo o fudbalu.

Razgovarao: Branko Rosić
Preuzeto iz: Nedeljnik

Autor: Enes Halilović

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Enes Halilović

Enes Halilović

Enes Halilović rođen je 5. marta 1977. u Novom Pazaru. Poezija: „Srednje slovo“ (1995, 2016), „Bludni parip“ (2000, 2017), „Listovi na vodi“ (2007, 2008, 2008), „Pesme iz bolesti i zdravlja“ (2011), „Zidovi“ (2014, 2015) i „Bangladeš“ (2019). Zbirke priča: „Potomci odbijenih prosaca“ (2004), „Kapilarne pojave“ (2006) i „Čudna knjiga“ (2017, 2018). Drame: „In vivo“ (2004) i „Kemet“ (2009, 2010). Romani: „Ep o vodi“ (2012) i „Ako dugo gledaš u ponor“ (2016, 2017). Osnovao je književni časopis „Sent“ i književni web časopis „Eckermann“. Priče, poezija i drame Enesa Halilovića objavljene su u zasebnim knjigama na engleskom, poljskom, francuskom, makedonskom, turskom, albanskom i bugarskom jeziku, a proza i poezija je prevođena na engleski, nemački, španski, ruski, arapski, turski, francuski, poljski, rumunski, ukrajinski, mađarski, slovenački, letonski, albanski, makedonski, grčki, bugarski, katalonski, romski, danski, portugalski, italijanski, beloruski, jermenski i latinski jezik. Halilović je zabeležio 172 narodne zagonetke koje je objavio sa Elmom Halilović u koautorskoj knjizi „Zagonetke (2015). Nagrade: Vitalova nagrada 2020. za roman „Ljudi bez grobova“, Zlatna značka za doprinos kulturi KPZ Srbije, „Meša Selimović“, „Branko Miljković“, „Đura Jakšić“, „Ahmed Vali“, „Stevan Sremac“, „Zlatno slovo“, a za urednički rad u Sentu dobio je nagradu „Sergije Lajković“.

Bukmarker podkast, ep. 1 – Ivan Tokin: Pisanje mi je dalo život

Dobro došli u podkast Bukmarker! Gost prve epizode je pisac Ivan Tokin. Tokin je svoj prvi roman „Najnormalniji čovek na svetu“ objavio 2014. godine, usledili su „Pas“ (2017) i „Neli“ (2019) i zbirke kratke proze „Molekuli“ (2015) i „M2 Multiverzum“ (2018). Povod za naš razgovor bio je njegov posled

Pročitaj više

„Lusi“ u Novom Sadu

U utorak 25. novembra 2025 održano je predstavljanje romana „Lusi“ Bojana Savića Ostojića u novosadskoj knjižari Bulevar Books. Razgovor je vodila Vladislava Gordić Petković.   Kritičarka je naročito istakla značaj muzičke matrice u knjizi. Ta plejlista, delom reprodukovana na kraju romana, uglavnom

Pročitaj više

Upoznajte Mišiće, Veveriće i Surliće: Četvrti deo slikovnice „Srećne porodice“ Ane Grigorjev od 28. novembra u knjižarama

Serijal „Srećne porodice“ Ane Grigorjev čini četiri slikovnice za mališane koje ih uče lepim manirima, s pozitivnim primerima iz porodične svakodnevice. Čitaoci će upoznati ukupno 12 porodica koje žive u jednoj zgradi, i kroz njihove dogodovštine, uživaće u poučnim pričicama i divnim ilustracijama.

Pročitaj više

Noć knjige od 12. do 14. decembra!

Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 12. do 14. decembra 2025. godine, 33. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klubovima čitalaca, na 68 lokacija u 37 gradova u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs,

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844