Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Dvadeset pitanja za Pitera Frankopana

Pisci i mislioci odgovaraju na pitanja koja za njih priprema Tajmsov književni dodatak (The Times Literary Supplement), otkrivajući koje knjige vole da čitaju, kakve su njihove stvaralačke navike i dragocene savete.
Dvadeset pitanja za Pitera Frankopana - slika 1
Koja knjiga, objavljena u poslednjih godinu dana, vam se najviše dopala?

Knjiga „American Girls in Red Russia“ autorke Džulije Mikelberg. Uživao sam od prve do poslednje strane.

Od mnogih tema kojima ste se bavili, koje su za vas predstavljale najveći izazov?

Poreklo i pojava islama; glad i smrt u Rusiji posle revolucije; holokaust; zapadnjačka politika i intervencije u Iraku i Avganistanu. To su bila izazovna pitanja – iziskivala su mukotrpno istraživanje, o njima je bilo teško pisati i zahtevala su izuzetno suptilan pristup.

Za kog pisca (živog ili pokojnog) smatrate da je najviše zapostavljen i potcenjen?

Firdusi, pisac epa „Šahname“, starog hiljadu godina. Da imam priliku, uvrstio bih ovaj persijski ep u školske lektire.

Za kog pisca (živog ili pokojnog) smatrate da je precenjen?

Lenjin. Mislim, te ideje su vrlo zanimljive. Ali njemu je stvarno bio potreban dobar urednik da sreže to što je pisao. I da mu sugeriše da povremeno ne bi bilo loše da se malo opusti.

Koji je najbolji savet koji ste ikada dobili?

Tamsin Šo, profesorka filozofije na univerzitetu u Njujorku, rekla mi je pre mnogo godina da nikada ne odlazim na spavanje nakon završenog pasusa, ili još gore nakon što završim poglavlje. Mnogo je lakše nadovezati se na nešto nedovršeno, nego započeti potpuno novu celinu. Genijalan savet.

U kojoj meri je, po vašem mišljenju, pisanje politički čin?

Smatram da je teško odvojiti pisanje od čitanja; svi pisci su na neki način taoci političkih okolnosti vremena u kojem žive, bilo da su toga svesni ili ne, čak i kad se trude da se oslobode predrasuda, pristrasnosti i trendova. Ali pisci gube kontrolu onog trenutka kada je njihovo delo objavljeno. Tada čitanje postaje politički čin od značaja.

Da li, kao pisac, imate neke neobične navike?

Da. Imam veoma veliku kolekciju kapa i šešira iz svih krajeva duž Puta svile; kada ne mogu da smislim šta da napišem stavim neki od njih na glavu. Oni mi daju čarobne moći. Ili ja mislim da mi daju – što se zapravo svodi na isto.

Šta je prvo što ste napisali?

Nekada sam mnogo pisao za svoj školski časopis. Ali prvo delo koje se stvarno računa bio je članak, objavljen u jednom akademskom časopisu, o do tada nepoznatom velikom ratnom sukobu koji se odigrao na Balkanu u XIX veku. Bio sam zapanjen da niko pre mene to nije otkrio – tada sam naučio da je moguće doći do veoma značajnih otkrića ako na pravim izvorima postavite prava pitanja.

Kako bi, po vama, trebalo da merimo uspeh jedne knjige?

Pretpostavljam da je najiskrenije da kažem da je meni najvažnije koliko se ja sâm ponosim svojim knjigama, i da li mislim da sam mogao bolje da ih napišem. Za mene je uspeh knjige „Putevi svile“ bio vrlo, vrlo neočekivan i neobičan, jer je postala popularna u čitavom svetu, dobila odlične kritike i izazvala mnogo reakcija, u smislu uticaja koji je imala na čitaoce, edukatore i donosioce odluka. Lagao bih kada bih rekao da sam bio ne samo polaskan, već i veoma zadovoljan što jedna knjiga može da ima tako veliki uticaj na način na koji razmišljamo o prošlosti.

Šta čitate kada ste na odmoru?

Fikciju, fikciju i još fikcije. Brzo čitam – naročito kada uživam u knjizi. Ne dešava se često da se vraćam na nešto već pročitano.

Brza pitanja:

Toni Morison ili Filip Rot? Morison. Imao sam sreću da slušam njeno predavanje kada sam bio na Prinstonu. Neverovatno.

Ursula K. Legvin ili Filip K. Dik? Legvin.

„Kralj Lir“ ili „Bura“? Bura.

Džek Keruak ili Džejms Boldvin? Keruak. Mada vrlo tesno.

Virdžinija Vulf ili Emili Dikinson? Vulf.

„Hamilton“ ili „Priča sa zapadne strane“? „Priča sa zapadne strane“. I to zato što još uvek nisam uspeo da nabavim karte za „Hamilton“.

„Gospodar prstenova“ ili „Igra prestola“? „Gospodar prstenova“.

Gabrijel Garsija Markes ili Anđela Karter? Makres.

Agata Kristi ili Artur Konan Dojl? Kristi.

Bijonse ili Bob Dilan? Bijonse. Samo napred devojko! Mada nisam siguran da će ona jednog dana dobiti Nobelovu nagradu za književnost.

Piter Frankopan je autor knjiga „Putevi svile“ i „Novi putevi svile“.

Izvor: the-tls.co.uk
Prevod: Maja Horvat
Foto: Neil Gavin

Autor: Piter Frankopan

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Piter Frankopan

Piter Frankopan

Piter Frankopan je profesor svetske istorije na Oksfordskom univerzitetu, stariji istraživač na koledžu Vuster, direktor Oksfordskog vizantološkog centra i gostujući istraživač na Lajdenskom univerzitetu. Proučava istoriju Sredozemlja, Rusije, Bliskog istoka, Persije/Irana, srednje Azije i šire, kao i odnose između hrišćanstva i islama. Specijalista je i za srednjovekovnu grčku književnost, a 2009. godine preveo je Aleksijadu. Često piše za međunarodnu štampu, uključujući Njujork tajms, Fajnenšel tajms i Gardijan, a ima redovnu rubriku u London ivning standardu. Nedavno su o njemu objavljeni tekstovi u Čajna dejli, najvećem kineskom listu na engleskom jeziku, kao i u pakistanskom listu Gud tajms.

Bukmarker podkast, ep. 1 – Ivan Tokin: Pisanje mi je dalo život

Dobro došli u podkast Bukmarker! Gost prve epizode je pisac Ivan Tokin. Tokin je svoj prvi roman „Najnormalniji čovek na svetu“ objavio 2014. godine, usledili su „Pas“ (2017) i „Neli“ (2019) i zbirke kratke proze „Molekuli“ (2015) i „M2 Multiverzum“ (2018). Povod za naš razgovor bio je njegov posled

Pročitaj više

„Lusi“ u Novom Sadu

U utorak 25. novembra 2025 održano je predstavljanje romana „Lusi“ Bojana Savića Ostojića u novosadskoj knjižari Bulevar Books. Razgovor je vodila Vladislava Gordić Petković.   Kritičarka je naročito istakla značaj muzičke matrice u knjizi. Ta plejlista, delom reprodukovana na kraju romana, uglavnom

Pročitaj više

Upoznajte Mišiće, Veveriće i Surliće: Četvrti deo slikovnice „Srećne porodice“ Ane Grigorjev od 28. novembra u knjižarama

Serijal „Srećne porodice“ Ane Grigorjev čini četiri slikovnice za mališane koje ih uče lepim manirima, s pozitivnim primerima iz porodične svakodnevice. Čitaoci će upoznati ukupno 12 porodica koje žive u jednoj zgradi, i kroz njihove dogodovštine, uživaće u poučnim pričicama i divnim ilustracijama.

Pročitaj više

Noć knjige od 12. do 14. decembra!

Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 12. do 14. decembra 2025. godine, 33. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klubovima čitalaca, na 68 lokacija u 37 gradova u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs,

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844