Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima
Članovi žirija za dodelu Ninove nagrade, u sastavu leksandar Jerkov (predsednik), Adrijana Marčetić, Jelena Mladenović, Vladimir Gvozden i Mladen Vesković, odabrali su 13 romana za uži izbor, među kojima su i dva u izdanju Lagune: „Bekos“ Enesa Halilovića i „Karota“ Darka Tuševljakovića.
Fokus romana „Bekos“ Enesa Halilovića je na tri junaka koji govore o sebi, samim tim i o vremenu i podneblju. Prvi glas pripada psihijatru Piloreti, koji se vraća na Peštersku visoravan da sahrani oca i suoči se s tišinom prazne kuće, mutnim sećanjima i društvom koje se nepovratno raspalo. Drugi je glas Lemeza, koji psihijatru Martinu priča svoj život i dodiruje srž najdubljih tajni balkanskih kriminalnih klanova. Treći glas je Martinov – ispovest o vezi s Lemezovom sestrom i sumnji da možda deli s njom više nego što bi smeo. Enes Halilović u svom prepoznatljivom maniru prepliće roman kroz Troju i Rim, tumačeći drevne književne junake i oživljavajući pravezu Vergilijevog Eneje sa Balkanom. Kroz ovu polifonijsku naraciju, u koju Halilović utiskuje i fragmente pesama, priča, novinskih izveštaja, sudskih dokumenata i memoara – ne kao ukras, već kao simptom govora koji više ne veruje samom sebi – nazire se portret jednog razorenog podneblja gde su lične i kolektivne traume nerazmrsivo isprepletane.
Roman Darka Tuševljakovića „Karota“ je višeslojna drama pojedinca, adaptacija mita o Edipu ali i psihološki roman o ličnoj i kolektivnoj drami devedesetih na našem području. Davorovo detinjstvo je mirisalo na Jadransko more, na oleandre ali i na paljevinu. U suncem okupanom Zadru, družinu trinaestogodišnjaka, nesvesnu nadolazećih senki rata, u nehajnoj igri i svakidašnjim dečačkim nevoljama veoma retko su ometale ozbiljne brige. Sve dok se naprasno nije promenilo sve... Mnogo godina kasnije u Beogradu, Davorov novi život obeležen je mutnim sećanjem na nekadašnje drugove, uz razna neizgovorena pitanja koja tinjaju ispod površine. Odgovore na njih potražiće kada sa devojkom Ninom bude krenuo u Zadar, u susret svojoj prošlosti. Davor će tamo otkriti istine o sebi i o drugima, uspomene će dobiti nova značenja kada se raspire neočekivane nedoumice i osude. Od susreta do susreta, Davorova priča postaje priča o petorici dečaka koje je život zapljusnuo događajima i odnosima zbog kojih ni dan-danas neki nisu u stanju da oproste. Sebi ili drugima.
<p style="text-align: justify">Enes Halilović rođen je 5. marta 1977. u Novom Pazaru.<br />
<br />
Poezija: <em>Srednje slovo</em> (1995), <em>Bludni parip</em> (2000), <em>Listovi na vodi</em> (2007), <em>Pesme iz bolesti i zdravlja</em> (2011), <em>Zidovi </em>(2014), <em>Bangladeš </em>(2019) i <em>Sekvoja </em>(2022).<br />
<br />
Zbirke priča: <em>Potomci odbijenih prosaca </em>(2004), <em>Kapilarne pojave</em> (2006) i <em>Čudna knjiga</em> (2017).<br />
<br />
Drame: <em>In vivo </em>(2004), <em>Kemet </em>(2009) i <em>Zemlja </em>(2022).<br />
<br />
Romani:<em> Ep o vodi</em> (2012), <em>Ako dugo gledaš u ponor</em> (2016),<em> Ljudi bez grobova</em> (2020) i <em>Bekos </em>(2025).<br />
<br />
Osnovao je književni časopis <em>Sent </em>i književni veb-časopis <em>Eckermann</em>. <br />
<br />
Knjige Enesa Halilovića objavljene su na engleskom, poljskom, francuskom, makedonskom, turskom, albanskom, bugarskom, ruskom, italijanskom i latinskom jeziku, a proza i poezija je prevođena na engleski, nemački, španski, ruski, arapski, turski, francuski, poljski, rumunski, ukrajinski, mađarski, slovenački, letonski, albanski, makedonski, grčki, bugarski, katalonski, romski, danski, portugalski, italijanski, beloruski, jermenski, hebrejski, japanski, persijski i latinski jezik. <br />
<br />
Nagrade: Zlatna značka za doprinos kulturi KPZ Srbije, „Branko Miljković“, „Đura Jakšić, „Meša Selimović“, „Ahmed Vali“, „Stevan Sremac“, „Zlatno slovo“, „Grigorije Božović“, Vitalova nagrada „Zlatni suncokret“, „Zaplanjski Orfej“, „Kočićevo pero“, „Velika nagrada Ivo Andrić“ i Povelja festivala u Anciju. <br />
<br />
Za urednički rad dobio je nagradu „Sergije Lajković“.<br />
<br />
<em>Komad o novorođenčadima</em> koja govore premijerno su izveli glumci berlinskog teatra <em>Šaubine </em>(<em>Schaubuhne</em>) 10. marta 2011. godine. <br />
<br />
Po romanu <em>Ako dugo gledaš u ponor </em>Zlatko Paković je režirao istoimenu predstavu koja je premijerno izvedena 27. decembra 2020. <br />
<br />
Po pesničkoj knjizi <em>Zidovi </em>Mitar Belojica je režirao predstavu koja je premijerno izvedena 5. januara 2022. Istog dana je premijerno izveden film <em>Zidovi</em>, takođe po motivima Halilovićeve pesničke knjige, a u režiji Adema Tutića. <br />
<br />
Po romanu <em>Ljudi bez grobova</em> Stevan Bodroža je režirao istoimenu predstavu koja je premijerno izvedena 13. novembra 2023.<br />
<br />
Za redovnog člana Slovenske akademije nauka i umetnosti (Varna, Bugarska) izabran 2. januara 2023. godine.</p>
Postanite član Laguna Kluba čitalaca i uživajte u benefitima!
Gift program od 10%, popusti do 30%, a specijalni rođendanski popust čak 40%!
E-mail adresa je obavezna
Da biste osigurali da su vaši podaci o nalogu ažurirani, molimo vas da potvrdite e-mail adresu koju želite da koristite za prijavu i obaveštenja o nalogu.