Dejan Stojiljković o novom romanu „Dorćolski rekvijem“

„Beogradski privatni detektiv Saša Malavrazić dobija zadatak da pronađe muzičara koji je nestao bez traga. Ispostavlja se da je zadatak dobio direktno od Nemanje Lukića i da je ključ za sve misteriozna kuća na Kosančićevom vencu, za koju se vezuju jezive urbane legende. Priča je pomalo na tragu Lavkrafta i Stivena Kinga i stripova kao što su ’Dilan Dog’ i ’Helblejzer’ ali, naravno, ima autentični domaći šmek jer se dešava u Srbiji, zemlji večite tranzicije, i čitaoci će svakako prepoznati mnoge momente iz naše ne baš vesele stvarnosti u kojoj smo zarobljeni već više od trideset godina, kao u nekoj grotesknoj vremenskoj petlji“, kaže Dejan Stojiljković.
Nemanja je iskusan čovek, star preko jednog veka, pa je video i doživeo svašta, priča Stojiljković, tako da je bilo zanimljivo praviti paralele između Srbije u kojoj je živeo ranije i ove sada.
„U ’Serafimu’ zato ima dosta referenci na tadašnju društveno-političku situaciju pa sada čitalac može napraviti paralelu između, recimo, Stojadinovićeve države i ove danas. Istorija je cikličan proces i to se najbolje vidi na Balkanu. Nemanja je uvek u centru događanja, a ponekad je i sam tvorac nekih istorijskih procesa. Tako da u novom romanu ima svačega, od misterije dorćolskih laguma i slovenskih bogova koji se kriju među nama, preko kriminalnih klanova, korumpiranih političara, društvenog taloga svake vrste, tajkuna i lokalnih šerifa“, dodaje.
Jedan segment radnje se događa u selu pored Vlasotinca gde se grade mini-hidroelektrane, priča Dejan Stojiljković, dok se drugi bavi slučajevima spontanog sagorevanja koji su se zaista dešavali kod nas i nikad nisu objašnjeni.
„Čitaoci će saznati još zanimljivih detalja o organizaciji „Zavod za istraživanje Onostranog“, a pretpostavljam da će biti dosta nagađanja koji od likova podseća na neke poznate ličnosti iz stvarnog života“, kaže.
Saša Malavrazić je taj koji pripoveda priču.
„Njegov doživljaj sveta i života, cinizam, uvrnuti smisao za humor, daju jedan potpuno drugačiji ton celoj knjizi. Uzore za takav lik nalazio sam u kriminalističkoj literaturi, on je malo kao glavni junak ’Palpa’ Bukovskog ili, recimo, junak čuvenog romana ’Sva siročad Bruklina’ Džonatana Litema. Dakle, oštećen čovek koji je s vremenom razvio odbrambeni mehanizam kako bi preživeo rizike i posledice posla kojim se bavi, ali i pomenutu srpsku i balkansku tranziciju kojoj nema kraja ni konca. Zamislite Pavla Vuisića u ulozi Filipa Marloua, to bi otprilike bilo to. Takav lik savršeno funkcioniše kao potpuna kontra elegantnom, harizmatičnom i besmrtnom Nemanji Lukiću i njihova dinamika je to što ’drži’ roman“, dodaje Stojiljković.
„Nisam hteo mnogo da ’trošim’ Niš jer će maltene kompletni roman ’Konstantinovo raskršće 2: Uspon Serafima’ da se događa u Nišu i okolini“, kaže Stojiljković.
„Dorćolski rekvijem“ će se pojaviti u izdanju Lagune početkom juna, dodaje poznati pisac, a tu nije kraj planovima.
„Prva sezona televizijske serije ’Konstantinovo raskršće’ trebalo bi da se emituje do kraja ove godine. Sem kod nas, biće i velike internacionalne distribucije. Pošto se lagano stvorila svojevrsna franšiza, biće još knjiga o Nemanji, sem pomenutog direktnog nastavka, biće i jedan krosover između Nemanje i Mustafe Golubića koji će se zvati ’Bande Beograda’. Ali pre svega toga planiram da se vratim započetom serijalu o kosovskim junacima, dugoočekivani roman ’Učitelj mačevanja’ se uveliko piše, problem je samo što se rukopis malo oteo kontroli i što će, umesto jedne, biti dve knjige, tj, dva toma“, kaže Stojiljković.
„Uspon Serafima“ će biti objavljen tek nakon emitovanja prve sezone „Konstantinovog raskršća“.
„Aktuelni su i prevodi: ’Raskršće’ je otkupljeno za tursko tržište, ’Kainov ožiljak’ bi ove godine trebalo da izađe u Francuskoj, dok je, bar meni, veoma intrigantna činjenica da je jedna kuća iz Saudijske Arabije otkupila prava za ’Serafima’. Biće i dosta prevoda na engleski, namenjenih anglosaksonskom tržištu, prvo ide zbirka priča, a onda redom romani ’Duge noći i crne zastave’, ’Znamenje anđela’, ’Olujni bedem’ i ’Zvezda nad prazninom’“, otkriva pisac.
Podsetimo, „Serafim“ je bio u užem izboru za najbolji triler regiona.
Autor: Ljubica Jocić
Izvor: Južne vesti
Autor: Dejan Stojiljković























