Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Darko Tuševljaković: Živimo naučnu fantastiku

O originalnom i potresnom romanu „Uzvišenost“, u kome obični ljudi traže svoje mesto i ulogu u svetskim događajima koji nepovratno menjaju svakodnevicu, sa novim Laguninim piscem Darkom Tuševljakovićem razgovarao je njegov kolega Oto Oltvanji, koji je knjigu pročitao još dok je bila u rukopisu.
Darko Tuševljaković: Živimo naučnu fantastiku - slika 1
Foto: Andrej Bjelaković

Ovaj roman je istovremeno i naučna fantastika i mejnstrim. Da li je stvarnost pomogla u tome? Da li živimo naučnu fantastiku?

Žanr naučna fantastika mora da uđe u mejnstrim jer jeste sastavni deo naše stvarnosti. Ja čitam i uživam i u jednom i u drugom, i oduvek mi je bila namera da to spojim tako da svi budu zadovoljni. Drago mi je što je „Uzvišenost“ uspela da spoji naizgled nepomirljive stvari. Ali, opet, da li su nepomirljive? Mislim da su veoma pomirljive jer Dnevnik svakog dana sve više deluje kao naučna fantastika, ali ona na koju niko više zapravo i ne reaguje čuđenjem. To je samo dokaz da sadašnjost sadrži element neobjašnjivog koji je, kad se prenese u književnost, najlakše opisati žanrovskim elementom naučne fantastike.

Da li si ovu knjigu počeo da pišeš pre pandemije?

Da. Prva ruka je završena mesec ili dva pre nego što je sve krenulo. S tim što se rad na njoj nastavio tokom pandemije. Kad je sve počelo, bilo je neizbežno da se čovek zapita kako uopšte postaviti bilo kakvu radnju u budućnost, kad je ona toliko nepredvidiva, ali brzo sam se oslobodio toga, jer književnost ne imitira život na taj način. Naravno da će zauvek bilo koja radnja bilo kog književnog dela moći da se smesti u sutra. Bliska budućnost u „Uzvišenosti“ može da bude sutra ili za 20 godina, nisam je definisao, ali ona se ne razlikuje previše od onoga što je sada, samo je na neki način ekstremizovana.

Kako si došao do Kindreda, aplikacije koja ljudima pomaže da pronađu srodnu dušu, i to sa stoprocentnim poklapanjem. Šta on za tebe predstavlja u ovoj knjizi?

Kad sam razmišljao o tehnologiji, imao sam sličan utisak kao o psihološkim tekstovima u kojima ispitaniku pokažu nedovršen krug, pa ga za mesec dana pitaju da li se seća šta su mu pokazali, a on se seća dovršenog kruga. Sećanje ga zavara. Potpuno smo zavisni od tehnologije, ona je prožela svakodnevni život na svakom nivou i zašto onda ne otići samo mali korak dalje – koji će se možda u tom obliku u nekom trenutku zaista desiti, a možda i neće, ali činjenica je da stvari i u tom pogledu idu napred i da postaju sve ekstremnije i radikalnije. Tako da zašto ne zamisliti aplikaciju koja naizgled potpuno rešava jedno od ključnih životnih pitanja – pronalaženja ljubavnog ili životnog partnera. To jeste naučnofantastična ideja, ali mislim da je vrlo vezana za stvarnost koju živimo.
Darko Tuševljaković: Živimo naučnu fantastiku - slika 2
Na neki način možemo da kažemo da u tvojoj knjizi dolazi do fetišizacije tehnologije.

Rečenica Dž. G. Balarda da su „jedini stvarni predeli oni unutrašnji, ili njihove spoljašnje projekcije“ savršeno mi je legla za nešto što je u ovoj knjizi zapravo opozicija fetišizaciji tehnologije. Može se reći da je reakcija junaka na Kindred obožavanje, ali, s druge strane, pojavljuje se jak otpor prema njemu. Ljudi se okreću ka sebi, ka unutrašnjem prostoru, zanemarujući ili stvarajući averziju prema spoljašnjosti zato što ih ona na neki način ugrožava. Jer šta ako ti Kindred ne pronađe savršenog para? To nije zagarantovano. To bi fundamentalno ugrozilo tvoj način života, tvoje postojanje. Tako da postoji protivteža fetišizaciji, a to je potpuno okretanje od tehnologije. Čini mi se da u romanu i jedno i drugo ima svoj glas. Tako da Balardovo suprotstavljanje unutrašnjeg prostora spoljašnjem ima veze sa tim, s tim što Balard mudro tvrdi da jedno bez drugog ne može da postoji. U „Uzvišenosti“ se to ne mora shvatiti na bukvalan način, ali je činjenica da veza između njih ne samo da postoji nego da je zapravo nemoguće da ne postoji.

Optimista ili pesimista, kao čovek i kao pisac?

Možda sam veći optimista u pisanju. Bilo bi besmisleno ne uneti makar malo optimizma i moram da priznam da ga u knjizi ima.

Autor: Oto Oltvanji
Izvor: časopis Bukmarker, br. 13

Autor: Darko Tuševljaković

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Darko Tuševljaković

Darko Tuševljaković

Darko Tuševljaković je rođen 1978. u Zenici, BiH. Prvu priču objavio 2002. godine u regionalnoj antologiji priređenoj u saradnji s Uneskom i od tada objavljuje kraću i dužu prozu u raznim časopisima i antologijama u zemlji i regionu. Godine 2004. dobio je nagradu „Lazar Komarčić“ za najbolju novelu. Dosad je objavio tri zbirke priča (Ljudske vibracije, Naknadne istine, Hangar za snove), kao i četiri romana (Senka naše želje, Jaz, Jegermajster, Uzvišenost). Dela su mu se našla u užim i najužim izborima za relevantne književne nagrade u zemlji i regionu. Za roman Jaz dobio je 2017. Evropsku nagradu za književnost, a 2023. je za zbirku priča Hangar za snove dobio Andrićevu nagradu. Dela su mu dosad prevedena na osam evropskih jezika. Živi u Beogradu i radi kao urednik i prevodilac. www.darkotusevljakovic.com

Bukmarker podkast, ep. 1 – Ivan Tokin: Pisanje mi je dalo život

Dobro došli u podkast Bukmarker! Gost prve epizode je pisac Ivan Tokin. Tokin je svoj prvi roman „Najnormalniji čovek na svetu“ objavio 2014. godine, usledili su „Pas“ (2017) i „Neli“ (2019) i zbirke kratke proze „Molekuli“ (2015) i „M2 Multiverzum“ (2018). Povod za naš razgovor bio je njegov posled

Pročitaj više

„Lusi“ u Novom Sadu

U utorak 25. novembra 2025 održano je predstavljanje romana „Lusi“ Bojana Savića Ostojića u novosadskoj knjižari Bulevar Books. Razgovor je vodila Vladislava Gordić Petković.   Kritičarka je naročito istakla značaj muzičke matrice u knjizi. Ta plejlista, delom reprodukovana na kraju romana, uglavnom

Pročitaj više

Upoznajte Mišiće, Veveriće i Surliće: Četvrti deo slikovnice „Srećne porodice“ Ane Grigorjev od 28. novembra u knjižarama

Serijal „Srećne porodice“ Ane Grigorjev čini četiri slikovnice za mališane koje ih uče lepim manirima, s pozitivnim primerima iz porodične svakodnevice. Čitaoci će upoznati ukupno 12 porodica koje žive u jednoj zgradi, i kroz njihove dogodovštine, uživaće u poučnim pričicama i divnim ilustracijama.

Pročitaj više

Noć knjige od 12. do 14. decembra!

Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 12. do 14. decembra 2025. godine, 33. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klubovima čitalaca, na 68 lokacija u 37 gradova u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs,

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844