„Brodolom civilizacija“, Amin Maluf
Prevela: Maja Mihajlović
Izvor: Babelio
Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima
Amin Maluf
<p style="text-align: justify">Amin Maluf je francuski pisac libanskog porekla, rođen 1949. u Bejrutu, u libanskoj porodici intelektualaca maronitske i melkitske hrišćanske manjine. Nakon studija sociologije i ekonomije, radio je u Libanu kao novinar i ratni reporter u listu An Nahar, obavljajući misije širom sveta i susrećući se sa istorijskim ličnostima kao što su Indira Gandi, Naser i Homeini.<br /> <br /> Odbijajući da učestvuje u libanskom građanskom ratu, 1976. emigrirao je u Francusku, gde mu se kasnije priključuje i porodica. U Parizu je neko vreme nastavio da se bavi novinarstvom, da bi se ubrzo posvetio književnosti pišući na odličnom francuskom.<br /> <br /> Postigao je veliki svetski uspeh istorijskim esejom „Krstaški ratovi u očima Arapa“ (1983), koji su ponovili romani: „Leon Afrikanac“ (1986), „Samarkand“ (1988), „Vrtovi svetlosti“ (1991), „Prvi vek posle Beatrise“ (1992), „Baldasarovo putešestvije“ (2000), „Dezorijentisani“ (2012), a naročito slavni esej „Ubilački identiteti“ (1998), preveden na pedesetak jezika. Autor je i žanrovski neodredivih knjiga: „Porekla“ (2004) i „Fotelja na Seni“ (2016), kao i operskih libreta. Za roman „Taniosova stena“ (1993) dobio je Gonkurovu nagradu, najveće francusko književno priznanje, a bestseler „Levantski đerdan“ (1996) preneo je na film režiser Atik Rahimi 2015. godine.<br /> <br /> Primio je niz drugih priznanja i nagrada: za esej „Poremećenost sveta“ (2009) nagradu „Knjiga i prava čoveka“ za „Brodolom civilizacija“ (2019) nagradu „Danas“ itd. Najveće priznanje doživeo je 2011. godine izborom u Francusku akademiju, na čijem je čelu danas, među „40 besmrtnika“. Posmatrač i tumač svoga vremena, Amin Maluf uspeva svojim delima u duhu tolerancije i humanističkih principa da izgradi mostove između različitih civilizacija i kultura.<br /> <br /> Foto: JF PAGA Grasset</p>
Više o autoru
5.0Prosecna ocena je 5.0 od 5
5.0Prosecna ocena je 5.0 od 5
5.0Prosecna ocena je 5.0 od 5
Najnovije
Pogledaj sveO velikim-malim osećanjima na promociji Jelice Greganović drugog dana manifestacije Dečji dani kulture
Serijal za sada broji tri knjige „Bau-Bau“ (o strahu), „Gde živi ljubav“ (o ljubavi) i „Svitac Svetozar“ (o ljutnji), a u pripremi je i četvrta, u kojoj će kroz lik Tužne Vrbe Vesele biti predstavljena tuga.
Pročitaj višeO životu, vrlini i moći razuma: „Meditacije ili Samom sebi“ Marka Aurelija u prodaji od 5. marta
Remek-delo praktične filozofije „Meditacije ili Samom sebi“ poslednjeg rimskog cara Marka Aurelija, sa izuzetnim predgovorom Vladete Jankovića, nudi dragocene uvide o životu, vrlini i moći razuma. Meditacije koje je napisao u poslednjim godinama svojih vojnih pohoda sadrže privatna
Pročitaj višeIgrajmo se bojama: Veliki posteri za bojenje „U zoo-vrtu“ i „U luna-parku“ u prodaji od 5. marta
Čuješ li tutnjavu vozića i muziku sa ringišpila? Mmm, zamirisale su kokice u luna-parku! Okupi društvo pa pođite različitim stazama zoo-vrta. Pauza je u bistrou! Razvij veliku bojanku, zgrabi bojice i gledaj kako luna-park ili zoo-vrt oživljavaju pod tvojom rukom. Prati primer ili svojoj
Pročitaj višeZa kreativnu zabavu – bojanke „Šareni trenuci“ u prodaji od 5. marta
Uz prelepe bojanke „Šareni trenuci: Razvedri dan bojama!“ i „Šareni trenuci: Zabava u svim bojama!“ pred vama su sati zabave sa vašim mališanima. Ove bojanke sadrže raznovrsne ilustracije prilagođene deci, od životinja do zabavnih likova i predmeta iz svakodnevnog života. Pružaju
Pročitaj višeCopyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844
•Powered byoozmi.com






