Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

„Brodolom civilizacija“, Amin Maluf

Brodolom civilizacijaAmina Malufa zatekao me je nespremnog, imao sam dobro predznanje o istoriji Bliskog istoka koji autor naziva Levant. Imao sam zapadnjačku viziju tih naroda i njihovih težnji. Autor nam govori o dva datuma koja su promenila sve: 5. jun 1967. i godina 1979. Pre ovog arapskog poraza 1967. (šestodnevnog rata) za Arape je religija bila u drugom planu, sloboda, demokratija i svetovne vrednosti vodile su glavnu reč kao svetlost koja je oterala tamu poput vetra ponosa koji je dolazio iz Egipta. Muslimanska braća i njihov obred bili su predmet poruge jer žene i muškarci tog doba, ne odričući se svoje istorije, nisu hteli da se vraćaju na staro. Gledati Nasera i narod na video-snimcima (Jutjub) kako se podsmevaju religioznima, a posebno Muslimanskoj braći, deo je nostalgije kad sada znamo da su Saudijska Arabija i Muslimanska braća glavni zagovornici da žene nose veo na Zapadu, ulažući u to vreme, novac i mreže, prekorevajući nevernike. Poraz 1967. godine, izbor Margaret Tačer i Ronalda Regana (kraj državne intervencije u poslovnom svetu, pobeda egoizma po rečima Adama Smita) i islamska revolucija u Iranu zapalili su vatru koja se i danas širi i verovatno guši slobodu na ovoj planeti. Autor je svedok koji nam govori o propuštenim sastancima s njima i svetom. Knjiga koja se čita poput zbirke pesama, poput ljubavne priče u kojoj ljubavnici nisu poslušali razum i krenuli su drugim putem. Autor nam na svoj način kaže da ono što se dogodilo u Egiptu, Libanu, Siriji, Iranu i Avganistanu može i nama da se dogodi u svakom trenutku.

Prevela: Maja Mihajlović
Izvor: Babelio

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Amin Maluf

Amin Maluf

<p style="text-align: justify">Amin Maluf je francuski pisac libanskog porekla, rođen 1949. u Bejrutu, u libanskoj porodici intelektualaca maronitske i melkitske hrišćanske manjine. Nakon studija sociologije i ekonomije, radio je u Libanu kao novinar i ratni reporter u listu An Nahar, obavljajući misije širom sveta i susrećući se sa istorijskim ličnostima kao što su Indira Gandi, Naser i Homeini.<br /> <br /> Odbijajući da učestvuje u libanskom građanskom ratu, 1976. emigrirao je u Francusku, gde mu se kasnije priključuje i porodica. U Parizu je neko vreme nastavio da se bavi novinarstvom, da bi se ubrzo posvetio književnosti pišući na odličnom francuskom.<br /> <br /> Postigao je veliki svetski uspeh istorijskim esejom &bdquo;Krstaški ratovi u očima Arapa&ldquo; (1983), koji su ponovili romani: &bdquo;Leon Afrikanac&ldquo; (1986), &bdquo;Samarkand&ldquo; (1988), &bdquo;Vrtovi svetlosti&ldquo; (1991), &bdquo;Prvi vek posle Beatrise&ldquo; (1992), &bdquo;Baldasarovo putešestvije&ldquo; (2000), &bdquo;Dezorijentisani&ldquo; (2012), a naročito slavni esej &bdquo;Ubilački identiteti&ldquo; (1998), preveden na pedesetak jezika. Autor je i žanrovski neodredivih knjiga: &bdquo;Porekla&ldquo; (2004) i &bdquo;Fotelja na Seni&ldquo; (2016), kao i operskih libreta. Za roman &bdquo;Taniosova stena&ldquo; (1993) dobio je Gonkurovu nagradu, najveće francusko književno priznanje, a bestseler &bdquo;Levantski đerdan&ldquo; (1996) preneo je na film režiser Atik Rahimi 2015. godine.<br /> <br /> Primio je niz drugih priznanja i nagrada: za esej &bdquo;Poremećenost sveta&ldquo; (2009) nagradu &bdquo;Knjiga i prava čoveka&ldquo; za &bdquo;Brodolom civilizacija&ldquo; (2019) nagradu &bdquo;Danas&ldquo; itd. Najveće priznanje doživeo je 2011. godine izborom u Francusku akademiju, na čijem je čelu danas, među &bdquo;40 besmrtnika&ldquo;. Posmatrač i tumač svoga vremena, Amin Maluf uspeva svojim delima u duhu tolerancije i humanističkih principa da izgradi mostove između različitih civilizacija i kultura.<br /> <br /> Foto: JF PAGA Grasset</p>

O velikim-malim osećanjima na promociji Jelice Greganović drugog dana manifestacije Dečji dani kulture

Serijal za sada broji tri knjige „Bau-Bau“ (o strahu), „Gde živi ljubav“ (o ljubavi) i „Svitac Svetozar“ (o ljutnji), a u pripremi je i četvrta, u kojoj će kroz lik Tužne Vrbe Vesele biti predstavljena tuga.

Pročitaj više

O životu, vrlini i moći razuma: „Meditacije ili Samom sebi“ Marka Aurelija u prodaji od 5. marta

Remek-delo praktične filozofije „Meditacije ili Samom sebi“ poslednjeg rimskog cara Marka Aurelija, sa izuzetnim predgovorom Vladete Jankovića, nudi dragocene uvide o životu, vrlini i moći razuma. Meditacije koje je napisao u poslednjim godinama svojih vojnih pohoda sadrže privatna

Pročitaj više

Igrajmo se bojama: Veliki posteri za bojenje „U zoo-vrtu“ i „U luna-parku“ u prodaji od 5. marta

Čuješ li tutnjavu vozića i muziku sa ringišpila? Mmm, zamirisale su kokice u luna-parku! Okupi društvo pa pođite različitim stazama zoo-vrta. Pauza je u bistrou! Razvij veliku bojanku, zgrabi bojice i gledaj kako luna-park ili zoo-vrt oživljavaju pod tvojom rukom. Prati primer ili svojoj

Pročitaj više

Za kreativnu zabavu – bojanke „Šareni trenuci“ u prodaji od 5. marta

Uz prelepe bojanke „Šareni trenuci: Razvedri dan bojama!“ i „Šareni trenuci: Zabava u svim bojama!“ pred vama su sati zabave sa vašim mališanima. Ove bojanke sadrže raznovrsne ilustracije prilagođene deci, od životinja do zabavnih likova i predmeta iz svakodnevnog života. Pružaju

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com