Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Beograđanke: Grupni portret sa Drugima

Kako prikazati stvarnost u Srbiji u zadnjih dvadeset godina i kako opisati živote ljudi unutar te stvarnosti? Koji bi književni žanr bio najprimereniji za opis sudbine prosečnog građanina/ke? Kriminalistički, horror, socijalna drama, parodija sa elementima fantastike, distopijska groteska, romantična komedija (to nikako), pornografska satira, psihološki triler ili roman apsurda?

To nesumnjivo zavisi od individualnog pristupa, tačnije od toga kako pojedinci vide sebe i vreme u kome žive i koje su proživeli. Možda bi za obrazac naše kolektivne sudbine ali i individualne, najbolja bila prozna deskripcija u hibridnom žanru tj. žanrovskom miksu psihološko-političkog trilera, socijalne drame i masmedijskog horora sa jakim, sadističkim elementima groteske. U takvim žanrovskim kompresijama naše stvarnosti „protagonisti bi postali veći od samog života“ i trivijalne svakodnevice. Metajezički kodovi, narativne strukture, estetičke reference i fikcijski aparati književnog zanata nužno bi konstruisali prepoznatljive tipove ličnosti i junake-heroje, pozitivne-negativne, gubitnike-dobitnike itd, stereotipizirane u binarnim opozicijama, sasvim u duhu vremena i masmedijske eksploatacije „krvi i sperme“, a opet u skladu sa sistemom koji i dalje, nesmanjenim tempom, proizvodi društvene paranoje, moralno raspadanje, siromaštvo, zaverenički mentalitet, emigraciju, samorepresivnost i defetizam, toleranciju na nasilje i sadizam.

U zbirci priča Beograđanke Igora Marojevića, koja se bavi ženskim, ljudskim sudbinama u zadnjih dvadeset godina ne postoje tipske, žanrovske konstrukcije junakinja našeg vremena niti „žene-Beograđanke“ kao neka posebna, ezoterična, urbana, ženska vrsta nastala u kulturi grada, petparačkim medijima i fantazijama muškaraca. Niti pak tipovi žena iz velikih gradova koje su lišene provincijskih ograničenja, nadzora, kontrole, malograđanštine, roditeljske kulture i sputavanja. I sam naslov zbirke je ironijski otklon spram eventualnih očekivanja (sex & city) o velegradskoj spektakularizaciji Beograda, samih Beograđanki i urbanih legendi o njima, nadahnutih konstrukcijama, klišeima i stereotipima koji ispunjavaju naš svakodnevni pogled na žene i ženstvenost a raspaljuje popularna i medijska kultura. Junakinje Marojevićevih priča nisu žene sa naslovnih strana bulevarske štampe, modnih magazina, noćnog života i muških erotskih fantazija već su izmilele iz naše društvene stvarnosti, velegradskih miljea, različitih porodičnih supkultura, kulturne provincije, palanačkih svetonazora, iz okrilja očajnih majki, autoritarnih očeva i braće, oskudice... razočarane svojim muževima, raspadnutim ljubavnicima i nevernim muškarcima, prevrtljivim prijateljicama, iscrpljene socijalnim strahovima, vlastitom ranjivošću, zlobom, čamotinjom i borbom za preživljavanje.

U Beograđankama Marojević ispisuju sudbine takvih, običnih sugrađanki (ali i sugrađana) a za svoje junakinje bira, najjednostavnije rečeno, formu realističke, šture, dokumentarističke ispovesti na samoj ivici faktografske trivijalnosti u kojima junakinje o sebi govore na način, kako one same sebe vide, izvan prepoznatljivih kodova autorskih ili žanrovskih postupaka. Narativna ekonomija svedena je i krajnje jednostavna, bez psihologiziranja, konstruisanih preokreta, suvišnih deskripcija a vokabular prilagođen likovima, na samoj granici kolokvijalnog govora.

Kroz osam priča koje u celinu spaja grad Beograd, osam žena pripoveda svoje sudbine iz prvog lica jezikom koji pripada njihovom obrazovanju, socijalnom položaju, uzrastu, emocijama i osećajnosti. To su nevidljive, obične žene, devojke, majke, ljubavnice iz gradskih predgrađa koje srećemo svaki dan ili su emigrirale daleko od Beograda ali su i dalje mentalno, psihološki i emotivno u svetu iz koga su „pobegle“. Žene koje pripovedaju svoje bračne, ljubavne, profesionalne i životne priče, emotivne preokrete i dramatične događaje u formi jednostavnih biografskih ispovesti u kojima su sublimirane njihove nade, očekivanja, emocionalne investicije, vera u ljubav, socijalne aspiracije. U čitljivo i precizno ispisane emotivne ispovesti Marojević vešto učitava sve one ideološke, političke, socijalne i kulturne obrasce i represivne mehanizme koje oblikuju emocije i presudno utiču na život junakinja. U jednom slučaju to je patrijarhalnost i mačizam (Muška priča), rasizam i medijska eksploatacija nasilja (Igrica), zavist, seks i koristoljublje (Novi Filipsov model), malograđanski pseudo intelektualizam (Svakodnevna filozofija života), emotivna i finansijska eksploatacija, ljubav, preljuba i ostali „zločini“ bračnog života (Dvadeset pet godina ljubavi). Čitav registar psihopatologije naših života.

Koristeći verističko fabuliranje, pažljivo akcentovanje grotesknih detalja i oprezno poigravanje se ironijom i cinizmom, Marojević ispisuje, od na prvi pogled, trivijalne, svakodnevne i banalne, dokumentarne građe, izvanredno efektne, uverljive i autentične prizore apsurda, savremene alijenacije, gubitničke psihologije, privikavanja na autsajderske, razočaravajuće rutine, malograđansko propadanje, emotivnu destrukciju, seksualnu anomiju i pristanak na nasilje, poražavajući mazohizam i ugnjetački mačizam ali i hrabrost, odlučnost, privatne pobune i istrajnost svojih junakinja u preuzimanju vlastite sudbine u svoje ruke. Zadržavajući samo narativnu masku iz drugog plana, kao fikcionalni rekvizit, Marojević izbegava autoritarni govor, agresivni i sveznajući, moralizatorski, propovednički tip naracije i majstorski razotkriva mehanizam interakcije psiholoških stanja samih junakinja i obrazaca društvene, političke i ekonomske stvarnosti koji se „spontano“ upisuju u likove tj. sam tekst ne samo u sadržinskoj ravni, nego i na nivou narativne ekonomije i leksičke selekcije.

Među osam izvanredno ispisanih ženskih portreta i njihovih životnih priča izdvajaju se dva naslova. Uzbudljiva priča Unutra, gde se radikalnim postupkom samoisključivanja junakinja odriče realnog sveta i emigrira u virtuelni svet globalnih mrežnih komunikacija, u kojoj Marojević nagoveštava istraživanja novih formi socijalnog života i emotivnih i antropoloških posledica nove civilizacije informacijskog društva i prateće kiborgizacije a koji bi se mogao nazvati virtuelnim ili digitalnim realizmom. Sivi komplet, pak, priča je o profesorki srpske književnosti i fan fiction spisateljici čija se opsednutost velikim piscem pretvara u grotesku o ispraznim, ritualnim, akademsko-komemorativnim obožavanjima nacionalnih književnih veličina, a što je zapravo konceptualno-kritički stav Marojevića, iskazan na briljantan i duhovit način, prema savremenoj kulturno-političkoj recepciji nacionalne književnosti i, generalno, kičerskoj eksploataciji kulturne tradicije.

Autor: Dragan Jovanović
Izvor: Danas

Autor: Igor Marojević

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Igor Marojević

Igor Marojević

Igor Marojević rođen je 1968. u Vrbasu. Diplomirao je Srpski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu i studirao master iz Svetske književnosti na Univerzitetu Autonoma u Barseloni. Objavio je Beogradsko petoknjižje: romane „Dvadeset četiri zida“ (1998, 2010), „Parter“ (2009), „Prave Beograđanke“ (2017) i „Tuđine“ (2018) i zbirku priča „Beograđanke“ (2014, šest izdanja), kao i četiri romana iz „Etnofikcije“, još nedovršene pentalogije: „Žega“ (2004, 2008), „Šnit“ (2007, 2008, 2014), „Majčina ruka“ (2011) i „Ostaci sveta“ (2020, 2022). Ostala dela: novela „Obmana boga“ (1997), zbirke priča „Tragači“ (2001), „Mediterani“ (2006, 2008) i „Sve za lepotu“ (izbor kratke proze, 2021), knjigu sociokulturnih eseja „Kroz glavu“ (2012) i „Roman o pijanstvima“ (2019). Napisao je i drame: „Nomadi“ (u produkciji barselonskog Instituta za teatar izvođena 2004. na katalonskom i španskom, na kojem je i napisana), „Tvrđava Evropa“ (prevod prethodnog komada sa španskog, BELEF 2008) i „Bar sam svoj čovek“ (Beogradsko dramsko pozorište 2009‒2011). Prema njegovom romanu „Dvadeset četiri zida“ istoimena pozorišna adaptacija izvođena je takođe u BDP, 2003/2004. Njegova dela objavljivana su na španskom, ukrajinskom, katalonskom, mađarskom, portugalskom, slovenačkom i makedonskom jeziku. Zastupljen u desetak reprezentativnih antologija srpske, ex-YU, južnoistočnoevropske i evropske kratke proze. Dobio je više od deset književnih nagrada, između ostalih Andrićevu, „Meša Selimović“, Nagradu grada Beograda, „Zlatni Beočug“, „Károly Szirmai“, Nagradu iz Fonda „Borislav Pekić“, „Desimir Tošić“… Izbor iz svojih književnih eseja sprema za zbirku pod radnim naslovom „Preteče“. Piše i knjigu pripovedaka „Granična stanja“. Preveo je preko 20 proznih knjiga sa španskog i katalonskog jezika. Član je Srpskog i Katalonskog PEN-a i Udruženja književnih prevodilaca Srbije te jedan od osnivača Srpskog književnog društva, preko kojeg od 2002. ostvaruje status samostalnog umetnika. Živi u Zemunu.

Bukmarker podkast, ep. 1 – Ivan Tokin: Pisanje mi je dalo život

Dobro došli u podkast Bukmarker! Gost prve epizode je pisac Ivan Tokin. Tokin je svoj prvi roman „Najnormalniji čovek na svetu“ objavio 2014. godine, usledili su „Pas“ (2017) i „Neli“ (2019) i zbirke kratke proze „Molekuli“ (2015) i „M2 Multiverzum“ (2018). Povod za naš razgovor bio je njegov posled

Pročitaj više

„Lusi“ u Novom Sadu

U utorak 25. novembra 2025 održano je predstavljanje romana „Lusi“ Bojana Savića Ostojića u novosadskoj knjižari Bulevar Books. Razgovor je vodila Vladislava Gordić Petković.   Kritičarka je naročito istakla značaj muzičke matrice u knjizi. Ta plejlista, delom reprodukovana na kraju romana, uglavnom

Pročitaj više

Upoznajte Mišiće, Veveriće i Surliće: Četvrti deo slikovnice „Srećne porodice“ Ane Grigorjev od 28. novembra u knjižarama

Serijal „Srećne porodice“ Ane Grigorjev čini četiri slikovnice za mališane koje ih uče lepim manirima, s pozitivnim primerima iz porodične svakodnevice. Čitaoci će upoznati ukupno 12 porodica koje žive u jednoj zgradi, i kroz njihove dogodovštine, uživaće u poučnim pričicama i divnim ilustracijama.

Pročitaj više

Noć knjige od 12. do 14. decembra!

Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 12. do 14. decembra 2025. godine, 33. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klubovima čitalaca, na 68 lokacija u 37 gradova u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs,

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844