Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Aleksandar Mekol Smit: Svet je i dalje dobro mesto, uprkos poteškoćama

Nedavno je prvi put na srpskom jeziku objavljen četvrti nastavak čuvenog serijala Prva damska detektivska agencija škotskog pisca Aleksandra Mekola Smita, u prevodu Tatjane Milosavljević, roman „Kalaharijski kurs daktilografije za muškarce“.
Aleksandar Mekol Smit: Svet je i dalje dobro mesto, uprkos poteškoćama - slika 1
Foto: Library of Congress Life / CC0 / Wikimedia Commons

Reč je o četvrtom nastavku njegovog planetarno popularnog serijala Prva damska detektivska agencija, koji mu je 1998. doneo svetsku slavu i petocifrene tiraže samo na engleskom govornom području. Samizdat B92 je dosad u Srbiji objavio 11 knjiga o jedinoj ženi privatnom detektivu u Bocvani – Dragocenoj Ramocve, dok je Laguna, koja se u ovu serijsku avanturu upustila početkom novembra 2020. godine, pre nepuna dva meseca, takođe prvi put na srpskom, izdala treći tom iz ovog serijala – „Moralne pouke za lepe devojke“. Aleksandar Mekol Smit, u razgovoru za Danas, najavljuje da već piše 23. nastavak Prve damske detektivske agencije.

Osim glavnog serijala o Dragocenoj Ramocve, imate i poseban serijal o njenom detinjstvu. Šta Vas pokreće da redovno pišete o Afrikanki, detektivki amaterki koja slučajeve rešava „glavom“ i srcem, i zašto je baš smeštena u Bocvanu?

Živeo sam u Bocvani i postao sam veoma zainteresovan i vezan za tu zemlju. Mislim da mi lik koji je privatni detektiv omogućava da pišem o svim aspektima tog društva, jer će se glavna junakinja tokom svog rada susresti sa toliko različitih tipova ljudi.

Zbog čega su Vam važni susreti sa Afrikom, osim što ste rođeni u današnjem Zimbabveu i možete li da kažete nešto više o svojoj bocvanskoj saradnji sa umetničkim fotografom Krisom Vatom?

Imam veliku naklonost prema tom delu Afrike. Sviđaju mi se ljudi i mesto. Kris Vat me je pratio na putovanju tamo da bi snimio mesta o kojima sam pisao. On ima veoma snažan osećaj za taj prostor i uspeva da ga uhvati na svojim fotografijama.

Tokom božićnih praznika Južna Afrika ostala je bez nadbiskupa Dezmonda Tutua. Šta za afrički svet znači odlazak ovog nobelovca za mir, kog smatraju „moralnim kompasom i savešću“ Crnog kontinenta?

Upoznao sam nadbiskupa Tutua. Bio je to važan trenutak za mene. Bio je čovek ogromnog rasta – primer snage ljubavi i dobre volje da zbližava ljude. Mislim da će jako nedostajati, baš kao što nedostaje i onaj drugi veliki čovek, Nelson Mandela.

Književni kritičari ističu da su Vaši romani i njihovi junaci prožeti „humanošću, pristojnošću, duhovitošću i humorom“. Čime objašnjavate njihovu čitanost i popularnost, jer je reč o vrednostima koje su gotovo zaboravljene u današnjem svetu visoke tehnologije, korporativne neoliberalne ekonomije i sveopšte otuđenosti?

Mislim da većina ljudi vodi dobar, svrsishodan život. Većina ljudi ne voli sukobe i neljubaznost. Čini mi se da oni vide ove stvari u Dragocenoj Ramocve i drugim likovima i da su uvereni da je svet i dalje dobro mesto, uprkos našim brojnim poteškoćama.

Odavno ste „prekršili“ pravilo esnafa po kome pisac godišnje piše po jednu knjigu. U 2020. i 2021. nadmašili ste sami sebe objavivši po šest novih romana. Koliko je na to uticala pandemija virusa korona?

Posledica pandemije je da sam imao malo više vremena za sebe. Nekad sam provodio mnogo vremena na turnejama, odlazio na festivale knjiga i slične manifestacije. To vreme sada mogu da iskoristim za pisanje.

Kao pisac i stručnjak za medicinsko pravo, kako vidite sve ovo što se događa sa pandemijom i planetarnom migrantskom krizom?

Problemi sa kojima se svi suočavamo su ogromni. Klimatske promene su verovatno najveća od njih, jer će destabilizovati mnoga društva i dovesti do velikih poremećaja i patnje. Važno je da ne odustanemo od napora da učinimo sve što možemo da smanjimo uticaj ovih dešavanja na minimum. Moramo biti bistre glave i ne smemo verovati u lažna rešenja. Razum, oprez i razumevanje strahova drugih pomažu da se spreče sukobi.

Početkom prošlog oktobra dobili ste tri velike nagrade: Nagradu grada Edinburga, Nagradu za životno delo časopisa Standard, kao i Nagradu Oksfordskog književnog festivala. Koliko su Vam važne nagrade i koliko Vas one obavezuju?

Bilo je veoma ljubazno od ovih organizacija što su mi dale te nagrade. Ljudi koji su to zaista zaslužili, mislim, bili su izmišljeni likovi – Dragocena Ramocve, Berti, Izabel Dalhauzi i drugi. Primio sam nagrade u njihovo ime!
Reči i muzika

Volim da radim sa kompozitorima. Napisao sam reči za mnoge opere i cikluse pesama. Veliko mi je zadovoljstvo da radim sa kompozitorima, jer su reči i muzika tako blisko povezane. Kao i većina ljudi, uživam u muzici i načinu na koji uključuje naše emocije. Život bez muzike bi zaista bio sterilan.

Početkom ove godine, zajedno sa jednom od vodećih specijalizovanih muzičkih škola u Velikoj Britaniji – Sveta Marija, pokrenuo sam veliki dvogodišnji muzički, književni i obrazovni projekat, inspirisan sa sedam brežuljaka grada Edinburga.

Rado ponovo u Srbiji

Radim na više novih knjiga, uključujući 23. tom serijala Prve damske detektivske agencije. Od početka pandemije vodio sam mnoge virtuelne književne događaje, što mi je pomoglo da ostanemo u kontaktu sa čitaocima. Nadam se, međutim, da ću uskoro ponovo započeti turneje. Kasnije ove godine predstoji mi nekoliko putovanja u SAD. Bilo bi jako dobro da se vratim u Srbiju (prvi put gostovao 2016. – prim. aut.)! Zaista ću se rado vratiti i nadam se da će to uskoro biti moguće.

Renesansna biografija

Sa statusom jednog od najplodnijih i najomiljenijih savremenih svetskih pisaca Aleksandar Mekol Smit (1948) poznat je i po svom humanitarnom radu. Rođen u nekadašnjoj Rodeziji, današnjem Zimbabveu, školovao se u Škotskoj. Ekspert za medicinsko pravo i univerzitetski profesor, autor je više od 100 knjiga različitih žanrova: od filozofije, medicinske etike i prava, do detektivskih romana i knjiga za decu. Dobitnik je mnogih književnih nagrada i počasnih zvanja. Četvrti nastavak njegovog serijala o Dragocenoj Ramocve „Kalaharijski kurs daktilografije za muškarce“ objavljen je pre 20 godina, njegov „dobrodušni i prijatni optimizam“, prema oceni književnih kritičara „zaslužuje enormnu čitalačku publiku“. U ovom romanu junakinja Mekola Smita uživa u blagodetima „najlepših godina“ – srednjim tridesetim – kući, uspešnoj detektivskoj agenciji, dvoje usvojene dece i vereniku, ali muče je i verenikova nespremnost da odredi datum njihovog venčanja, nelojalna konkurencija u poslu sa kojom se suočava u trenutku kad njena pomoćnica Mma Makuci odlučuje da pokrene kurs daktilografije za muškarce.
Integralnu verziju intervjua možete pročitati ovde.

Autor: Jelena Tasić
Izvor: Danas

Autor: Aleksandar Mekol Smit

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Aleksandar Mekol Smit

Aleksandar Mekol Smit

Aleksandar Mekol Smit je britanski pisac rođen u Zimbabveu 1948. godine. Sa sedamnaest godina preselio se u Veliku Britaniju gde je na Univerzitetu u Edinburgu završio studije prava, a kasnije i doktorirao. Ubrzo je počeo da predaje na Univerzitetu Kvins u Belfastu i u to vreme se prvi put odvažio da pošalje svoje literarne tekstove (jedan roman za odrasle i jedan za decu) na književni konkurs. Pobedio je u kategoriji dečje književnosti. Otada je objavio brojne knjige, od stručne literature iz oblasti filozofije, medicinske etike, medicinskog i kriminalnog prava, do knjiga za decu, priča i romana za odrasle. Svetsku slavu stekao je prvim romanom o Mmi Ramocve – Prva damska detektivska agencija 1998. godine. Iz romana je nastao serijal koji do ovog trenutka obuhvata dvadeset i jedan nastavak. Foto: Library of Congress Life

Bukmarker podkast, ep. 1 – Ivan Tokin: Pisanje mi je dalo život

Dobro došli u podkast Bukmarker! Gost prve epizode je pisac Ivan Tokin. Tokin je svoj prvi roman „Najnormalniji čovek na svetu“ objavio 2014. godine, usledili su „Pas“ (2017) i „Neli“ (2019) i zbirke kratke proze „Molekuli“ (2015) i „M2 Multiverzum“ (2018). Povod za naš razgovor bio je njegov posled

Pročitaj više

„Lusi“ u Novom Sadu

U utorak 25. novembra 2025 održano je predstavljanje romana „Lusi“ Bojana Savića Ostojića u novosadskoj knjižari Bulevar Books. Razgovor je vodila Vladislava Gordić Petković.   Kritičarka je naročito istakla značaj muzičke matrice u knjizi. Ta plejlista, delom reprodukovana na kraju romana, uglavnom

Pročitaj više

Upoznajte Mišiće, Veveriće i Surliće: Četvrti deo slikovnice „Srećne porodice“ Ane Grigorjev od 28. novembra u knjižarama

Serijal „Srećne porodice“ Ane Grigorjev čini četiri slikovnice za mališane koje ih uče lepim manirima, s pozitivnim primerima iz porodične svakodnevice. Čitaoci će upoznati ukupno 12 porodica koje žive u jednoj zgradi, i kroz njihove dogodovštine, uživaće u poučnim pričicama i divnim ilustracijama.

Pročitaj više

Noć knjige od 12. do 14. decembra!

Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 12. do 14. decembra 2025. godine, 33. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klubovima čitalaca, na 68 lokacija u 37 gradova u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs,

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844