Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

3 pitanja za… Gorana Markovića

Povod za kratak razgovor sa Goranom Markovićem bio je „Hamlet u Paviljonu br. 6“, roman koji rasvetljava sudbinu glumačkog poziva danas u Srbiji, ili radije sudbinu prvaka drame koji je negde usput u svojoj karijeri izgubio autentičnost i polet i prepustio se alkoholu, rutini i kolotečini posuvraćene sredine u kojoj živi.
3 pitanja za… Gorana Markovića - slika 1
U novom romanu „Hamlet u Paviljonu br. 6“ dovodite u vezu glumu i psihoanalizu. Kako se one prožimaju u Vašoj priči?

Te dve stvari su usko povezane, uprkos tome što je gluma umetnost, a psihoanaliza zdravstvena terapija. Ali njihova zajednička komponenta je introspekcija, pogled u unutrašnji svet. Da bi glumac počeo da radi na nekom liku, on mora da uđe u novu ličnost, da se do tančina upozna sa načinom mišljenja te druge osobe. Kada je čovek na psihoanalizi, on otkriva sopstveni sadržaj, suočava se i konfrontira sa njim. I jedna i druga delatnost su jako uzbudljive i, rekao bih, opasne. To je okvir priče mog romana.

Šta o sudbini glumačkog poziva danas u Srbiji saznajemo od Vašeg glavnog junaka?

Najviše o prokletstvu te profesije. Ljudi u najvećoj meri imaju pogrešne predstave o glumcima, verujući kako su to neozbiljne ličnosti, sklone uživanju i slično, a nemaju predstavu u kakvom paklu ponekad glumci žive. Njegov delić sam upoznao, s obzirom na to da su mi roditelji bili glumci i da sam praktično rođen i odrastao u pozorištu.
3 pitanja za… Gorana Markovića - slika 2
Na koji način su u Vašoj novoj knjizi povezani Šekspir i Čehov?

Temom ludila. Pripremajući predstavu „Hamlet“, glumačka družina postavlja pitanje da li je naslovni junak te mitske drame Šekspira normalan ili nije. U Čehovljevoj pripoveci „Paviljon broj šest“ jedan lekar potpada pod zavodljivi uticaj ludila. Ta dva sasvim udaljena toka počinju da se prepliću, zajedno sa trećim o kome neću govoriti jer ostavljam čitaocima da ga otkriju.

Autor: Maja Šarić Vlaović
Izvor: časopis Bukmarker, br. 54

Autor: Goran Marković

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Goran Marković

Goran Marković

Goran Marković je rođen 1946. u Beogradu, od roditelja Olivere i Radeta, poznatih dramskih umetnika. Posle završene osnovne škole i gimnazije u svom rodnom gradu odlazi na studije u Prag, u Čehoslovačku. Tamo od 1965. do 1970, na poznatom Filmskom fakultetu pri Univerzitetu umetničkih muza (FAMU), studira, diplomira i magistrira filmsku režiju. Posle završenih studija, od 1970. do 1976, radi za televiziju dokumentarne filmove. Snimio je oko pedeset filmova, od kojih se neki izdvajaju svojom provokativnom formom i smelim sadržajima. Od 1976. godine počinje da se bavi pisanjem i režiranjem igranih filmova. Do sada ih je snimio petnaest, uglavnom po sopstvenim scenarijima, uključujući i tri televizijske serije. Od 1978. godine radi na FDU, gde je počeo kao asistent pripravnik kod profesora Radoša Novakovića. U toku svog rada na ovom fakultetu bio je docent na predmetu rad sa glumcima, zatim redovni profesor predmeta filmska režija, da bi se penzionisao u zvanju profesora emeritusa. U jednom periodu je bio šef katedre odseka Filmske i televizijske režije kao i predsednik Saveta fakulteta. Godine 1984. i 2018. gostuje kao predavač na Columbia University u Njujorku. Od 2010. do 2012. godine gostujući je profesor na Fakultetu dramskih umetnosti u Banskoj Bistrici u Slovačkoj. Od 2017. godine predaje predmet Poetike velikih reditelja na doktorskim studijama Akademije umetnosti u Novom Sadu i na FDU u Beogradu. Takođe je mentor doktorandima na ovim fakultetima. Do sada su u Francuskoj prikazane tri retrospektive filmova Gorana Markovića: u La Rošelu 1986, u Monpeljeu 1988, u Strazburu 1991. godine. Na velikoj retrospektivi Jugoslovenskog filma organizovanoj u Centru Pompidu u Parizu 1987. godine, Goran Marković je bio predstavljen sa četiri filma. Retrospektive svih filmova ovog autora u 2002. godini prikazali su Međunarodni filmski festival u Roterdamu, Kinoteka u Ljubljani i Kinoteka u Zagrebu. Godine 2008. prikazana je retrospektiva njegovih filmova u Kijevu. Na Međunarodnom filmskom festivalu u Monpeljeu, u Francuskoj, Goran Marković je 1992. godine bio predsednik međunarodnog žirija. Bio je član međunarodnog žirija na internacionalnom festivalu u Solunu, u Grčkoj, 1995. godine, na međunarodnom filmskom festivalu u Jerusalimu, u Izraelu, 2009. godine, i na međunarodnom internacionalnom festivalu u Orenburgu, u Rusiji, 2013. godine. Mnogo puta je bio član žirija filmskih i pozorišnih festivala u Jugoslaviji i Srbiji. Od 1986. godine počinje da režira u pozorištu i piše pozorišne komade. Napisao je jedanaest pozorišnih komada i režirao isto toliko predstava po svojim i tuđim tekstovima. Njegova Turneja nagrađena je Sterijinom nagradom za najbolji dramski tekst na Sterijinom pozorju 1997. godine. Dva puta je nagrađen godišnjom Nagradom grada Beograda za oblast kinematografije, 1983. godine za film Variola vera i 2001. godine za film Kordon. Od 1986. Goran Marković predstavljen je u Rečniku filma (Librairie Larousse), a od 2007. godine u obimnom vodiču istaknutih svetskih reditelja 501 filmski reditelj (Barron's Educational Series, Inc.). Filmski centar Srbije je izdao monografiju o ovom autoru pod naslovom Nacionalna klasa. Nagradu za životno delo dobio je od Udruženja filmskih umetnika Srbije. Na Festivalu filmskog scenarija u Vrnjačkoj banji 2021. dobio je nagradu za životno delo Zlatno pero Gordana Mihića, a iste godine nagradu za životno delo Živojin Pavlović na Festivalu filmske režije u Leskovcu. Na Festivalu autorskog filma u Beogradu 2022. godine takođe je dobio nagradu za životno delo. Na festivalu u Motovunu, u Hrvatskoj, iste godine dobio je počasnu nagradu Maverick, koja se dodeljuje za kinematografsku hrabrost i širenje granica filmskog izražavanja. Godine 2012. odlikovan je francuskim ordenom Officier dans l’ordre des Arts et des Lettres. Objavio je tri romana, dve zbirke dnevničke proze, dve publicistička naslova i jednu zbirku drama: Češka škola ne postoji, 1990; Tito i ja, 1992; Drame, 1997; Godina dana, 2000; Male tajne, 2008; Tri priče o samoubicama, 2015; Beogradski trio, 2018 (najuži izbor za Ninovu nagradu) i Doktor D., 2022. Foto: ©Mitar Mitrović

Bukmarker podkast, ep. 1 – Ivan Tokin: Pisanje mi je dalo život

Dobro došli u podkast Bukmarker! Gost prve epizode je pisac Ivan Tokin. Tokin je svoj prvi roman „Najnormalniji čovek na svetu“ objavio 2014. godine, usledili su „Pas“ (2017) i „Neli“ (2019) i zbirke kratke proze „Molekuli“ (2015) i „M2 Multiverzum“ (2018). Povod za naš razgovor bio je njegov posled

Pročitaj više

„Lusi“ u Novom Sadu

U utorak 25. novembra 2025 održano je predstavljanje romana „Lusi“ Bojana Savića Ostojića u novosadskoj knjižari Bulevar Books. Razgovor je vodila Vladislava Gordić Petković.   Kritičarka je naročito istakla značaj muzičke matrice u knjizi. Ta plejlista, delom reprodukovana na kraju romana, uglavnom

Pročitaj više

Upoznajte Mišiće, Veveriće i Surliće: Četvrti deo slikovnice „Srećne porodice“ Ane Grigorjev od 28. novembra u knjižarama

Serijal „Srećne porodice“ Ane Grigorjev čini četiri slikovnice za mališane koje ih uče lepim manirima, s pozitivnim primerima iz porodične svakodnevice. Čitaoci će upoznati ukupno 12 porodica koje žive u jednoj zgradi, i kroz njihove dogodovštine, uživaće u poučnim pričicama i divnim ilustracijama.

Pročitaj više

Noć knjige od 12. do 14. decembra!

Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 12. do 14. decembra 2025. godine, 33. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klubovima čitalaca, na 68 lokacija u 37 gradova u Srbiji i regionu, kao i na sajtovima laguna.rs,

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844